Međunarodnu konferenciju o sigurnosti, koja je počela u petak u Münchenu, za sada pokrivaju američko-ruski crni oblaci u kojima mir kao cilj ostaje teško vidljiv na horizontu rusko-ukrajinske ratne krize, koja već poprima europske i svjetske dimenzije. Prvi dan konferencije počeo je zategnuto. Američki predsjednik Trump najavio je, da će u Münchenu biti pregovori SAD, Rusije i Ukrajine, a koji sat poslije Zelenski mu uzvraća, da prvi preduvjet za pregovore s Rusijom moraju biti dogovori o stajalištu saveznika SAD i Ukrajine. To je dobro shvatila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, kada je pred skupom predsjednika vlada, predsjednika država i ministara ovoga petka u Münchenu rekla: „Ukrajina treba trajan i pravedan mir. To je moguće jedino ako na pregovaračkom stolu o završetku rata kojega je pokrenula Rusija budu Ukrajina i Europska unija“. To je konačno morao prihvatiti i Trump kada mu je Zelenski rekao, da „Ukrajina neće prihvatiti nikakav dogovor, ako Kijev ne bude aktivni sudionik i mirovnim pregovorima. Prije toga moramo imati zajednički plan s Trumpom“, izričito zahtijeva ukrajinski predsjednik.
I što treba biti u tom zajedničkom planu SAD i Ukrajine, te EU? Ono najvažnije: je li Trump razumije i prihvaća, da Rusi poštuju samo silu i da nikakav sporazum bez moćne prisile nad Rusijom neće djelovati. Problem se svodi na mogućnost Ukrajine, da bude članica NATO saveza, a tome se protive SAD, a potpuno odbacuje Rusija. To stavlja Ukrajinu u nastavak žrtve agresije, pa za sada Zelenski ima samo jedan odgovor: „Ukrajina će morati udvostručiti broj vojnika, ako ne postane članica NATO. Ako ne budemo imali pravi NATO, ostvarit ćemo NATO u Ukrajini“, rekao je ukrajinski predsjednik. Kod svega toga za EU više nije sporno, da treba povećati financijski okvir za obranu, ali sve ostalo zajedno teško će ići na volju Rusiji, ako na pravu soluciju jačanja obrane EU ne bude prisiljena.
S drugim riječima, sve više u Münchenu sazrijeva potreba učinkovitog zaustavljanja ruske agresije nad Ukrajinom s neophodnom najavom članstva Ukrajine u NATO. Koliko će to sazrijevanje biti izraženije u Münchenu, toliko će mir biti bliži u Ukrajini. Čini se, da smo sada još daleko od toga jedinog pravednog cilja, koji bi spriječio dalje osvajačke ambicije Putina i stvaranja još veće Rusije. Prava i jedina pravedna alternativa sadašnjem ratnom stanju je po riječima predsjednice Europske Komisije Ursule von der Leyen, da „Ukrajina treba mir, ali na temelju moći“. Takvo razmišljanje o moći Ukrajine i Europske unije vrlo jasno i glasno je podržao predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier i zamjerio američkim predstavnicima na izjavama, a europske vođe pozvao neka se „ne odazivaju pasivno na te izjave, kao jeleni uhvaćeni u jakim zrakama reflektora. Sve europske države su subjekti, a ne objekti međunarodnoga pravnog reda, pa ih poplava takvih izjava ne smije ohromiti“.
O tome kako teku razgovori SAD–Ukrajina najbolje je pokazao njihov najviši predstavnik na konferenciji u Münchenu potpredsjednik JD Vance, koji nakon razgovora ovoga petka sa Zelenskim u govoru nije skoro ni spomenuo rat u Ukrajini nego je osipao paljbe na demokraciju u Europi. Evo što je rekao:“Trumpova administracija vjeruje, da može doći do razumnoga poravnavanja između Rusije i Ukrajine“.
Ukupno gledano, prvi dan u Münchenu nije donio nikakav napredak, osim zaključka, kojega su dobro čuli američki predstavnici, da Ukrajina ne prihvaća pregovore s Putinom bez dogovora sa SAD i bez sudjelovanja u pregovorima obje zaraćene strane, SAD i Europske unije. Možda će ovakav nadvišeni i činjenicama škrti američki nastup djelovati pozitivno na bolje povezivanje članica EU i saveza NATO oko jedinstvene pomoći Ukrajine u ratu s agresorskom Rusijom. Ostaje nada, da će nastavak konferencije ipak donijeti nekakav pomak u rješavanju ove velike ratne krize Europe.
Slovenija kao vrlo agilna nestalna članica Vijeća sigurnosti OUN dobila je već prvog dana termin za nastup ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon. Ona je bila očekivano oštro prema spomenutim nastupima najveće zapadne sile svijeta, iako je Fajon tu kritiku malo relativizirala povezujući je sa svim „velesilama, koje bi morale služiti svijetu i ljudima, a ne usiljavati svoje sebične interese“, apelirajući povezivanje manjih država, tako da bi „Europa morala nastupati zajedno u suočavanju s izazovima sigurnosti“. I pored ovakve kritike slovenska ministrica ističe, da je „Slovenija iskren posrednik između velesila u vremenu, kada se zaoštrava stanje sigurnosti u svijetu“. Ona izlaz vidi u snažnom djelovanju „multilateralnog sustava, u kojemu jezgro čini Osnivačka povelja Ujedinjenih nacija, prema kojoj se i male države mogu osloniti na snagu prava, umjesto da se suočavaju s vladavinom moći, koja u ovim danima nažalost sve više ulazi u središte“ . Kod toga slovenska ministrica preporučuje malim državama „oblikovanje savezništva u zauzimanju za poštivanje ljudskih prava, međunarodnih prava i stavljanje ljudi u središte svojih interesa i djelovanja„.
Fajon je konkretno za rat u Ukrajini u svojemu nastupu naglasila, da „Slovenija želi završetak sukoba na način, koji je prihvatljiv za Ukrajinu, u kojemu će aktivno sudjelovati već kod pregovaranja„. I ona očekuje teško rješavanje ovog i drugih ratnih konflikata danas u svijetu.
