Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u Banskim dvorima potpredsjednika Europske investicijske banke Daria Scannapieca. Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, ministar financija Zdravko Marić te ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.Po završetku sastanka, ministar financija Zdravko Marić i potpredsjednik Europske investicijske banke Dario Scannapieco potpisali su Sporazum o doprinosu Fondu inicijative za gospodarsku otpornost te Ugovor o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt nacionalnog sufinanciranja EU fondova u razdoblju od 2014. do 2020. godine.U izjavi za medije, ministar financija Marić je istaknuo da ovaj zajam predstavlja drugu tranšu u sklopu ukupnog zajma od 600 milijuna eura te da je Europska investicijska banka, uspoređujući ostale svjetske financijske institucije, najveći hrvatski partner."Ukupna je Hrvatska izloženost u smislu projekata različite vrste, javnih i privatnih, 6,3 milijarde eura. To je respektabilan iznos, ali još je važnije - danas smo ovim potpisivanjima pokazali da se suradnja pospješuje, unaprjeđuje te sigurno ima prostora za dodatni napredak. EIB prati i pomaže Hrvatsku", kazao je. Naglasio je da je postignut značajan napredak upravo ondje Europska investicijska banka može Hrvatskoj dodatno pomoći, ne samo financijski nego znanjem i iskustvom, a to je veća, jača i bolja apsorpcija te iskoristivost europskih sredstava.
Zajam važan za Hrvatsku
Ministrica Žalac izvijestila je da je Hrvatska sa 63 posto ugovorenosti Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i 13 posto povećanja kada je riječ o isplatama krajnjim korisnicima postigla da počinje koristiti drugi dio zajma od 300 milijuna eura."Očekujemo od Europske investicijske banke u sljedećim mjesecima sufinaciranje našeg najvećeg strateškog investicijskog projekta, Pelješkog mosta. Valja istaknuti da ovaj zajam puno znači Hrvatskoj. Novi prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira, o čemu smo pričali na sastanku, govori u prilog da je Hrvatskoj nemoguće prihvatiti prijedlog Europske komisije o 30 posto nacionalnog sufinanciranja, s obzirom da smo najmlađa zemlja članica. O tome ćemo razgovarati u sljedećem razdoblju", kazala je te dodala da Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije s Europskom investicijskom bankom radi na strategiji o razvoju 'pametnih gradova', 'pametnih otoka' i 'pametnih sela'. Istaknula je i ulogu JASPERS-a u pripremi velikih projekata koje Hrvatska podržava.
Kada je riječ o smanjenju proračuna u odnosu na jaz koji će se dogoditi zbog Brexita, ministrica Žalac je napomenula da je Hrvatskoj u interesu, posebice u kontekstu europskih fondova, da pravo s EIB-om osigura cash pull za projekte neovisno o tome kada će se donijeti novi europski proračun."A sve kako bismo osigurali krajnjim korisnicima da projekti budu provedeni na vrijeme i onako kako treba", dodala je.Izdvojila je da će se s Europskom investicijskom bankom i HBOR-om u budućnosti još više jačati suradnja kada je riječ o ulaganjima u startupove i druga poduzeća kojima je novac potreban.
"Stvari idu dobro i to mi je drago vidjeti"
Potpredsjednik Europske investicijske banke Scannapieco stavio je naglasak upravo na riječ partnerstvo i dodao da se ovim potpisivanje ono nastavlja graditi i osnaživati."To je ključna riječ za odnose Hrvatske i Europske investicijske banke. Ovih novih 300 milijuna eura zajma nadovezuje se na već prije potpisanog 300 milijuna eura zajma. Drago mi je što će to poduprijeti realizaciju projekata. Ukupno se radi od 8,1 milijardu eura u odnosu na Hrvatsku i EU fondove.Drago mi je bilo danas vidjeti da je to novac koji se usmjerava u realni sektor, u gospodarstvo, te dolazi do krajnjih korisnika. Stvari idu dobro i to mi je drago vidjeti", poručio je.
Pojasnio je da se inicijativom za gospodarsku otpornost želi pružiti pomoć financiranju projekata u onim zemljama koje su pogođeni migracijskim problemima."Inicijativa o gospodarskoj otpornosti želi strukturno pomoći zemljama porijekla i tranzita u kontekstu migracija. Želimo djelovati na terenu i to ćemo učiniti. Zahvaljujem hrvatskoj Vladi na ovom činu partnerstva i odgovornosti", zaključio je.
