Jelena Nadinić je farmaceutkinja i doktorica znanosti sa Sveučilišta u Buenos Airesu. Radila je u industriji farmaceutske i prirodne kozmetike za nekoliko domaćih i međunarodnih tvrtki te je profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Buenos Airesu, danas isključivo na poslijediplomskim studijima.
Dr. Nadinić, koliko vam znači podrška hrvatske zajednice u Argentini koja vas je predložila kao svoga predstavnika u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske?
- Prije svega želim izraziti veliku zahvalnost svima koji su mi još jednom ukazali povjerenje, što su ponovili podršku mom dosadašnjem radu te što su me ponovno predložili za svog predstavnika. To je uistinu velika odgovornost koju želim ispuniti svojim punim angažmanom da glas argentinskih Hrvata prenesem u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Obzirom da dobro poznajete tamošnju hrvatsku zajednicu, njezine izazove i probleme, na što ćete staviti naglasak tj. za koja ćete se rješenja zauzimati glede hrvatskih iseljenika i Hrvata koje predstavljate u tom Vladinu tijelu?
- Glavni okvirni je i dalje imati veću zastupljenost. Ako se stotine tisuća hrvatskih iseljenika koji žive izvan Republike Hrvatske doista želi aktivno uključiti u hrvatski društveni život, onda je potrebno da njihovi pravi zastupnici budu izabrani u Sabor Republike Hrvatske. Osim toga, jedan od glavnih problema je i dugo čekanje više od dvije godine na obradu zahtjeva za hrvatsko državljanstvo u konzulatu. Izmjene zakona bile su uspješne, ali potrebne su mjere koje će pratiti zakon i općenito poboljšanje konzularnih usluga, jer je diplomatsko osoblje premalo za toliki zadatak. Želja za učenjem hrvatskog jezika uveliko se povećala posljednjih godina i smatramo da je to jako važno za napredak u očuvanju hrvatskog identiteta u Argentini i općenito u Južnoj Americi. Danas smo suočeni s pitanjem kako sačuvati, proširiti i ojačati hrvatski identitet među potomcima trećeg, četvrtog, petog i budućih naraštaja. U tom smislu južnoameričke zajednice, u koje je posljednji val hrvatskih useljenika stigao prije više od sedamdeset godina, trebaju veću potporu Vlade Republike Hrvatske i drugačiju od ostalih područja u kojima živi prva i druga generacija Hrvata. Nastava hrvatskoga jezika, uzimajući u obzir ove posebnosti Južne Amerike, te ponudu posebnih mjesta na sveučilištima i fakultetima za potomke doseljenika u Hrvatskoj, trebala bi uključivati nastavnike sa znanjem španjolskog jezika.
Mislite li da hrvatski iseljenici i Hrvati diljem svijeta mogu kvalitetnije surađivati i pomagati Vladi u kreiranju politika koje se tiču hrvatskog iseljeništva? Koje je vaše mišljenje o pravu glasovanja hrvatskih iseljenika?
- Naravno, vjerujem da Hrvati u svijetu mogu puno doprinijeti u mnogim aspektima, budući da smo živjeli na vrlo različitim područjima. I kao što smo mi koji živimo izvan Hrvatske željni saznati sve više o Hrvatskoj, iskustvo Hrvata izvan Hrvatske bilo bi dobrodošlo za Hrvatsku. No, iako je usvajanje Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan nje donijelo veliki napredak u odnosima između Hrvatske i njezine dijaspore, još uvijek postoje neka temeljna prava koja nam nisu dostupna iako se teoretski čini riješenim. Pod tim mislim na zajamčeno pravo glasa, tako teško i isključivo zbog velike udaljenosti na kojima se može glasati. Suvereno je pravo svih Hrvata, pa i onih koji žive izvan Hrvatske, da ostvaruju prava zajamčena Ustavom, koji govori o ravnopravnosti svih građana Republike Hrvatske. Uvođenje elektroničkog ili glasovanje putem pošte tražili smo više puta. A tu mislim i na zastupljenost u zakonodavnim tijelima Republike Hrvatske. Ovim promjenama zemlja bi dosegla višu razinu demokratskog razvoja. Te prijedloge blok južnoameričkih zemalja već iznio na zadnjem sastanku Savjeta 2021. godine. Predložili smo i otvaranje generalnih konzulata u zemljama u kojima žive Hrvati tisućama kilometara udaljeni od službenih diplomatskih misija i općenito potporu konzularnim službama kako bi se zadovoljile potrebe građana, kao što su obnova i zahtjevi za izdavanje novih putovnica, upis novorođenčadi i sl., kao i zaprimanje zahtjeva velikog broja potomaka hrvatskih iseljenika koji žele imati hrvatsko državljanstvo.
Koje ste aktivnosti obavljali unutar hrvatske zajednice u Argentini posljednjih nekoliko godina?
- Obnašala sam različite rukovodeće pozicije u Hrvatskoj udruzi Jadran iz Buenos Airesa, trenutno kao tajnica, gdje intenzivno radimo na širenju hrvatske kulture. Imamo vokalne skupine poput ženske klape Valovi, u kojoj pjevam već 20 godina, klape BA (muška), benda Legenda AR tribute i Hrvatskog zbora Jadran. Predstavnici smo Hrvatskih svjetskih igara i imamo mnogo prijava koje čekaju svoju realizaciju. Ja sam dio upravnog odbora Argentinsko-hrvatske gospodarske komore, gdje razvijamo intenzivnu aktivnost na povezivanju poduzetnika iz Hrvatske i Argentine, stvarajući i mreže unutar zemlje. Zajedno s bivšom članicom Savjeta Ivom Vidić i nedavno imenovanim Cristianom Šprljanom provodimo prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka u Argentini, promičemo dobrovoljnu registraciju putem web stranice i provodimo više aktivnosti kako bismo to promovirali putem društvenih mreža, likovnih radionica, promicanja hrvatske kulture općenito. U sklopu dvije institucije surađujem u organizaciji 5. Kongresa hrvatskog iseljeništva koji će se održati u Mostaru 2022. godine, uz sudjelovanje raznih institucija i govornika iz Argentine i Južne Amerike.
Hrvatska Informativna Agencija Vam zahvaljuje na ovom intervjuu te želi mnogo uspjeha u radu za dobrobit hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Argentini. Sretan Vam Božić i Nova Godina!
- Želim se zahvaliti na podršci Hrvatskoj Informativnoj Agenciji i svim njezinim dopisnicima za širenje naših vijesti, a svim Hrvatima diljem svijeta želim sretnu Badnju večer i vrlo sretan Božić uz najljepše želje u Novoj godini. Neka nada u novi život ispuni naša srca jer s vjerom možemo izaći iz ovih teških trenutaka, kako bi 2022. bila godina rasta u svakom smislu - u ljudskim, društvenim, kulturnim i gospodarskim vrijednostima.
