Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu pred završetkom je obnove Velike koncertne dvorane koja završava otvorenjem 7. listopada, ali ta je obnova tek uvertira u radove koji bi trebali uslijediti nakon toga. Bit će to najzahtjevniji zahvat, uz pomoć europskih sredstava, a to je uređenje glavne pozornice u gledalištu. O obnovi dvorane na koju se čekalo 70 godina i drugim aktivnostima, programu i planovima razgovaramo s Jasnom Jakovljević, intendanticom koja je na čelu HNK u Varaždinu od 2005. godine, od kada počinje i kontinuirana obnova zgrade izgrađene prije 145. godina sredstvima građana Varaždina.
-Kakav je značaj HNK Varaždin za varaždinsku, regionalnu i nacionalnu kulturu?
-Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu djeluje u gradu duge kazališne tradicije, jer ovdje se prve predstave izvode još u okviru Isusovačkog kolegija u Varaždinu kontinuirano od 1637. pa sve do konca 18. stoljeća. Prvo javno kazalište Varaždin dobiva 1788. godine, a tijekom cijelog 19. stoljeća, uz gostovanje putujućih kazališnih družina zabilježeno je djelovanje dobrovoljačkih građanskih kazališnih udruga i skupina.Godine 1873. , godinu dana prije Zagreba, Varaždinci vlastitim sredstvima podižu zgradu kazališta, prvu u nizu kazališnih i javnih zdanja čuvenog bečkog arhitekta Hermanna Helmera.
Prvi profesionalni ansambl osnovan je 1898. i otada pa sve do 1915. kazalištem upravlja i kazališni život organizira Hrvatsko dramatsko društvo.Stalno gradsko kazalište osnovano je 1915. i u njemu se uz dramu njeguju opera i opereta, a kao takvo održalo se do 1925. godine. Od Drugoga svjetskog rata, kazališne sezone održava Osječko kazalište, koje Varaždin smatra svojom drugom središnjicom. Od 1942. do 1945. u kazalištu djeluje Društvo hrvatskih kazališnih dobrovoljaca, a od 1945. pa sve do danas djeluje stalno kazalište koje je do 1963. godine ponovno imalo i vlastiti orkestar te pored dramskog njegovalo i glazbeno-scenski i operetni repertoar.
U posljednjem razdoblju svog stalnog djelovanja, koje sada traje već 70 godina, tri odrednice bitno obilježavaju varaždinsko kazalište jučer i danas: supostojanje tradicionalnog i eksperimentalnog teatra, kajkavski jezik odnosno kajkavsko kazalište i trajna vezanost za hrvatsku književnost (dramsku i proznu preko adaptacija). Naš ansambl s 20 glumaca različitih generacija u stanju je ostvarivati zahtjevan repertoar u stilskom rasponu od kazališne klasike do suvremenih istraživačkih projekata, od predstava namijenjenih zahtjevnijem gledateljstvu, preko pučkog repertoara za široku publiku, do predstava za djecu i mladež. Kazalište ima tri izvedbene scene (velika scena i dvije komorne) pa u njemu djeluje i profesionalna Dječja i lutkarska scena i Kazališni studio mladih kao oblik edukativnog kazališnog rada s djecom i mladeži.
Kazalište kao sljednik i nositelj kazališne i kulturne tradicije Varaždina i Hrvatske
-Ponovo uvođenje glazbene scene jedan je od planova koji se počinju realizirati s dobivanjem nacionalnog statusa 2013. godine, kako napredujete?
- Što se tiče glazbene grane, u planu je komorna barokna opera i opereta, pa ćemo tako sljedeće godine uz Dan Grada konačno izvesti „Groficu Maricu“ u čemu nam pomaže i skladateljeva kćer Yvonne Kahlmann. Glazbeno-scenska produkcija ostvaruje se zajedničkim snagama Varaždinskih baroknih večeri, Koncertnog ureda, Glazbene škole Varaždin. Najveći broj glazbenih programa odvija se u zgradi Kazališta u našoj Velikoj koncertnoj dvorani jednoj od najljepših u Hrvatskoj, čija je obnova u tijeku i bit će završena do početka listopada. Kazalište i glazbene ustanove Varaždina posebno rade na promicanje barokne glazbe, zahvaljujući čemu se na varaždinskoj pozornici izmjenjuju najeminentniji europski i svjetski umjetnici, ansambli i orkestri.Intenzivno surađujemo i umrežavamo se s kazališnim te kulturnim i obrazovnim ustanovama iz šire Hrvatske i svijeta u okvirima nacionalne i europske kulturne i umjetničke suradnje, a u održavanju zgrade i dijela programa oslanjamo se i na sredstva europskih fondova.
- Velika obnova Kazališta počela je s vašim dolaskom na mjesto ravnatelja, kakvo ste stanje zatekli i što je dosad obnovljeno?
S mojim dolaskom 2005. godine, tadašnji ministar Božo Biškupić šalje mi početnih 250.000 kuna s kojim otpočinje obnova tada vrlo derutnog kazališta. Bila je to sanacija hidro i termo izolacije terasa sjever i jug s obnovom balustrada. Odlučila sam da svake godine kontinuirano obnavljamo zgradu u čemu osim Ministarstva kulture, tijekom godina pomaže i Grad Varaždin, osobito u prvim mandatima gradonačelnika Ivana Čehoka, a to se nastavlja i s njegovim ponovnim dolaskom na čelo Grada. Tako se 2006. godine nastavlja sanacija i rekonstrukcija sanitarnih čvorova u zgradi i dogradnja sanitarnih čvorova za osobe s invaliditetom, 2007. godine, obnova prostora Europa Media, Crvenog salona i Komorne 99, 2008. godine na red dolazi sanacija i rekonstrukcija kotlovnice,centralnog grijanja te ventilacije i klimatizacije Gledališta, Scene Rogoz, Europa Medie i Koncertne dvorane, 2009. godine slijedi sanacija četiri manja lustera Koncertne dvorane, a 2011.godine sanacija lustera Gledališta. U 2011. godini izvršena je sanacija i rekonstrukcija prostora glavnog ulaza u zgradu, a u 2012. godini obnova prostora stubišta,garderobe i predvorja Koncertne dvorane. Slijedi, 2013. godine, obnova freske Miljenka Stančića na stropu stubišta prema koncertnoj dvorani, te 2014. godine, sanacija prozora.
Podrška Ministarstva kulture ali i Grada
- Ove godine nastavljate i s ogromnim projektom Velike koncertne dvorane, kako teku radovi?
- Srećom, nakon samo nekoliko mjeseci trajanja, radovi su pred završetkom, a otvorenje je planiramo 7. listopada. U 2013. godini ugrađeno je pet novih prozora u Velikoj koncertnoj dvorani, zapad, a 2016. godine još 12 novih prozora na poziciji sjever jug. U 2017.godini na red dolazi sanacija djela krovišta iznad Koncertne dvorane, sanacija trojih vrata na pozornici Koncertne dvorane, vrata na malom balkonu (zapad I), kao i izrada i ugradnja vrata na malom balkonu (zapad II), te izrada i ugradnja pet prozora u Koncertnoj dvorani (sjever). U prvom tromjesečju 2018. slijedila je sanacija sjevernog zida i dijela stropa, a u drugom tromjesečju završetak restauratorskih radova zapadnog zida i cijelog stropa. U zadnjoj obnovi obnavljaju se zidovi, stropovi i podovi, pozlate te rasvjetna tijela i inventar tako da će nakon 70 godina Velika koncertna dvorana ponovno zasjati svojim nekadašnjim punim sjajem.
Paralelno izvode se i radovi na liftu za invalide, a nakon toga slijedi obnova glavne pozornice i završni radovi na uređenju unutrašnjosti, za što već postoje projekti za sredstva europskih fondova uz 15 postotno sufinanciranje od strane Grada i Ministarstva.Radovi su izvođeni prema projektnoj dokumentaciji s ovlaštenih subjektima, po licenciranim izvođačima i uz suglasnost i nadzor Hrvatskog restauratorskog zavoda odnosno Konzervatorskog odjela u Varaždinu.U završnoj fazi je izrada Glavnog projekta scenske mehanizacije pozornice, a u tijeku je i izrada projektne dokumentacije za obnovu Koncertne dvorane u Varaždinu.Završen je rad na Projektu zamjene građevne stolarije vanjske ovojnice zgrade te je od Konzervatorskog odjela ishođena prethodna suglasnost za taj zahvat.
Naravno treba naglasiti i da je posljednja temeljita adaptacija Velike koncertne dvorane izvedena u razdoblju od 1948. do 1955. pri nadogradnji istočne strane zgrade (po projektu Aleksandera Freudenreicha), kada je i kazališna kavana preuređena u prostor Knjižnice, te plesna dvorana pretvorena u koncertnu. U drugoj polovici 20. stoljeća kazališna zgrada je dva puta renovirana, ali obnova VKD, nije bila uključena. Inače koncertna dvorana se nalazi na prvom i drugom katu zgrade, dugačka je 18,6 i visoka 9,5 metara, a na njezinu su stropu stilske iluzionističke dekoracije koje uz pozlaćene dijelove ulaze u obnovu.
-Kako ste paralelno s obnovom koncipirali program rada vašeg kazališta?
- Od 2006. godine traje kontinuirana i postupna građevinska obnova i uređenje zgrade, njezinih instalacija i svih pomoćnih prostora Kazališta. Pred završetkom je temeljita obnova koncertne dvorane te fasadne stolarije u sklopu projekta stvaranja energetski štedljive i održive zgrade. U sljedećem razdoblju slijedi i glavni građevinsko-tehnički cilj, a to je potpuna suvremena rekonstrukcija velike pozornice, njezine mehanizacije i rasvjetnoga parka.
Kazalište je tijekom posljednjeg desetljeća svake sezone u prosjeku izvelo osam premijera (pet ili šest premijera dramskog programa za odrasle, jednu do tri predstave dječje i lutkarske scene te po jedan veći projekt glazbeno-scenskog i/ili 1 veći projekt plesnog programa). U realizaciji svojih programa, prije svega na zajedničkim projektima, HNK Varaždin surađivalo je s kazališnim ustanovama iz Hrvatske i inozemstva (Umjetnička akademija u Osijeku, Gradsko kazalište Zorin dom Karlovac, Centar za kulturu Čakovec i Kazališna družina Pinklec, Istarsko narodno kazalište Pula, Dubrovačke ljetne igre, Mestno gledališče Ptuj, Narodno gledališče Maribor, Centar za kulturu Aco Šopov Štip).
Uz dominantan dramski program, Kazalište je redovito realiziralo i glazbene, glazbeno-scenske i plesne programe angažirajući i surađujući s umjetnicima, ustanovama i umjetničkim organizacijama iz Varaždina (Varaždinske barokne večeri, Varaždinski komorni orkestar, Glazbena škola, Koncertni ured Varaždin; VRUM performing arts collective, Umjetnička organizacija Gllugl, Kerekesh teatar...) i Hrvatske (Muzički biennale Zagreb, Baletna trupa Croatia, Kliker-hrvatska platforma za razvoj plesa za mladu publiku, Ansambl slobodnog plesa Liberdance, Plesna mreža Hrvatske...). Kao dio glazbenog programa Kazalište je u niz prigoda organiziralo nastupe istaknutih hrvatskih opernih umjetnika, prvenstveno onih koji su osnovnu glazbenu naobrazbu stjecali u Varaždinu (Lana Kos, Tomislav Mužek i dr.) te obilježilo obljetnice velikih opernih imena poput Ruže Pospiš Baldani.
Od 2009. godine, gostovanjima, koprodukcijama i festivalskim te edukacijskim programima (Kliker) Kazalište kontinuirano odgaja plesnu publiku, a posjećenost plesnih programa u stalnom je porastu. Takvim programima i oblicima suradnje Kazalište je u zadnjih nekoliko godina podržalo rad više od 200 domaćih i stranih plesnih umjetnika.Strateške odrednice plana djelovanja Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu u razdoblju od 2015. Do 2020. godine proizlaze iz njegova bogatog i za hrvatsku kulturu i glumište značajnog djelovanja u prošlosti, ali i iz činjenice nedavnog dobivanja statusa nacionalnog kazališta. Iako jedan od najstarijih teatara u Hrvatskoj, varaždinsko je kazalište ujedno najmlađe nacionalno kazalište u zemlji. Poput svih ostalih nacionalnih kazališta njegova je misija njegovanje najviših umjetničkih kriterija i produkcija teatarskih djela visoke kvalitete domaće i internacionalne provenijencije. Uz njegovanje tradicije, poglavito vlastite kajkavske dramske i jezične baštine te izvođenja domaćih i stranih klasika, ono je obvezno prezentirati moderna i suvremena djela koja korespondiraju s bitnim kulturnim, socijalnim i egzistencijalnim pitanjima sadašnjice.
