Bruno Hranić, načelnik Općine Vidovec smještene u Varaždinskoj županiji član je Europskog odbora regija i koordinator Europske pučke stranke za energetiku. Na djelu vidjeli smo ga u okviru jedne sjednice Odbora regija u Europskom parlamentu gdje je iznio iskustva Hrvatske u području energetike i zaštite okoliša, a i ovih je dana ponovno vrlo aktivan, pa evo što nam je o svojim europskim iskustvima, ali i svojoj općini rekao za naš portal.
- Osim što ste uspješan načelnik Općine Vidovec često ste u EU, na sastancima u Parlamentu kao Europskog odbora regija za energetiku, kako ste se snašli i što radite u tom odboru?
- Da, član sam odbora regija ujedno i član Povjerenstva za zaštitu okoliša i energetiku i klimatske promjene.Tu sam ujedno i najaktivniji, u tom sam povjerenstvu koordinator Europske pučke stranke. Taj odbor je dosta aktivan te surađuje i s ENVI povjerenstvom u Europskom parlamentu. Imali smo nedavno jednu konferenciju koju je organizirao EUROnest.To je zapravo jedan odbor gdje su uključene zemlje istočnog partnerstva koji je formiran od strane EU Parlamenta. Tu sam bio kao gost-predavač gdje sam iznio neka svoja mišljenja oko energetike, upravljanja energijom i čistom energijom za Europljane. Pod zemlje istočnog partnerstva spadaju Gruzija, Ukrajina, Bjelorusija, Azerbejdžan.
Prenio sam svoja iskustva i ne samo ona koja se odnose na EU nego i konkretne primjere iz Hrvatske tu sam se posebno oslovio na svoju općinu koja je u posljednjih desetak godina uložila puno truda što se tiče energetike, energetske efikasnosti i energetske obnove. Imali smo niz projekata, počevši od obnove javne rasvjete i drugih. Većinu financiramo iz općinskog proračuna ali javljamo se i na natječaje Ministarstva.Prije nekoliko godina uključili smo se u energetsku obnovu obiteljskih kuća u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i Ministarstvom zaštite okoliša.
Obnovili smo 17 kuća, što je Fond sufinancirao s 40 posto, Općina s 10 posto, a 50 posto financirali su sami vlasnici objekata. Na žalost taj je projekt stao ali danas postoje neke naznake odnosno u planu je da se to ponovno pokrene. Problem nije bio broj domaćinstava, nego iznos koji oni moraju platiti. Nije to mali iznos tih 50 posto, a to je bilo zato što je naša općina tada bila u trećoj skupini, a sada je u petoj - među razvijenijim općinama pa se i taj dio sufinanciranja smanjuje.
- Što to zapravo znači ili što se konkretno radilo na objektima?
- To znači da se na objektima radila fasada, izmjena stolarije, izmjena krovišta... Sve mora biti prema određenim pravilima propisano, od debljine toplinske ovojnice, debljine stakla, način na koji se sanira krovište, a sve to s ciljem da se postigne što manji gubitak energije.
- Kakva su iskustva drugdje u Hrvatskoj?
- Taj projekt bio je u drugim regijama još prihvaćeniji, zato što je taj dio sufinanciranja od strane države bio veći tako da je puno lakše ljudima bilo ući u projekt. Nadam se da će sad, bez obzira u kojoj smo skupini, država jednako sufinancirati te projekte. I trebalo bi napraviti posebne uvjete za kontinentalni dio Hrvatske, a posebne uvjete za dalmatinski dio jer kod nas nisu isti klimatski uvjeti. Radi očuvanja energije tu debljina kamene vune i stiropora mora biti 14 centimetara, a npr. u Dalmaciji ne treba biti toliko. Tu bi trebali onda odrediti neke parametre prema kojima bi se ocjenjivali projekti što se tiče jadranskog i što se tiče kontinentalnog dijela.
- Na Odboru regija puno se govorilo i o solarnim panelima kako je s time kod nas?
- Krenulo se u dobrom smjeru ali su bile određene kvote koje su brzo bile iskorištene. Za sada ne postoje nikakvi novi natječaji. Sjever Hrvatske prednjači po postavljanju tih panela. U susjednim općinama npr. i mi imamo cijele plantaže solarnih panela. Treba puno više sufinancirati te projekte. Energija vjetra baš nije pogodna za ovo područje, ali imamo Dalmaciju i Dalmatinsku Zagoru gdje to puno bolje možemo iskoristiti. Ali evo niti energiju mora na žalost ne koristimo, a skandinavske zemlje Švedska, Irska, Engleska npr. koriste energiju valova koju pretvaraju u električnu energiju.
- Kakva je budućnost u EU a kakva je budućnost u HR
- Skandinavske zemlje tu prednjače. Portugal i španjolska što se tiče sunčeve energije a Njemačka je otišla daleko sa solarnim panelima, a pogotovo što se tiče energije vjetra.
- Kako je u vašoj općini, koje planove imate i naravno EU projekte?
- Zasad smo proveli sedam EU projekta. Najvažniji od tih je aglomeracija gdje smo osigurali preko EU fondova 55 milijuna kuna. Prvi smo počeli u Varaždinskoj županiji i projekt teče jako dobro. Nadam se da ćemo kroz dvije godine imati riješenu kanalizaciju kroz cijelu našu općinu. Izgradnju dječjeg vrtića počinjemo u ožujku, a rok je izgradnje godinu dana. Vrtić je predviđen za smještanje 120-ero djece. To nam je jedan od kapitalnih projekata. Nažalost nismo mogli pristupiti natječaju raspisanog od Ministarstva poljoprivrede jer je postojalo financijsko ograničenje na 1.2 milijuna eura, a naš vrtić je na temelju natječaja kojeg smo propisali procijenjen na puno više i najpovoljnija ponuda bila je 12,5 milijuna kuna bez opreme.
- Kako je s mladima, ostaju li ili odlaze?
- Po mojoj procjeni nema nekog velikog alarmantnog odljeva stanovništva. Ima naših ljudi koji rade vani ali većinom su to muški, ne odlaze nam na sreću cijele obitelji. Interesantno je da na porezu na dohodak i u prirezu vidimo da nam se jako povećao što znači da je došlo do velikog zapošljavanja i povećanja plaća što se odrazilo i na naš proračun. U odnosu na 2017. u proračunu imamo milijun i pol kuna više.
- Koje djelatnosti su tome pridonijele?
- Najčešće metalske djelatnosti. Zavarivači i postavljanje metalskih konstrukcija, zidarske i druge.
- Poljoprivreda je kod vas još uvijek najvažnija grana ima li novih razvojnih projhekata?
- Da, poljoprivreda tu dobro funkcionira i naši poljoprivrednici s kojima smo svakodnevno u kontaktu su se već i prije ulaska u EU pokazali dobrim gospodarstvenicima i poljoprivrednicima jer su privukli preko IPARD-a velika sredstva i za postavljanje plastenika i izgradnju skladišta - hladnjača, a evo sad i ulaskom u EU opet privlače sredstva što znači da su sposobni i da poljoprivreda ide u dobrom smjeru.
Kakav je obrazovni status stanovništva, kako stojite s visoko obrazovanim kadrom?
- Zadnjih 15-ak godina sve više ljudi odlazi na fakultete. Nemamo tu statističke podatke ali sigurno je 300-injak onih koji su završili raznorazne fakultete. Ti ljudi se većinom vrate ovdje i nalaze svoj posao. Prošle godine krenuli smo sa stipendiranjem deficitarnih zanimanja.
Dobili smo određene podatke od Zavoda za zapošljavanje. Ono što me posebno veseli je da se Vidovec, koji je nekad bio što se tiče samog školovanja na dnu ljestvice u ovoj županije, pa i srednjoškolskog obrazovanja, sada promijenio i po pitanju broja obrazovanih. Jedan od uvjeta ako biste se željeli javiti za novac iz EU fondova je barem srednjoškolsko poljoprivredno obrazovanje što im donosi dodatne bodove, a i mogućnost snalaženja s novim tehnologijama unutar grane poljoprivrede i naši se ljudi toga drže.
