Hrvatska obilježava Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog sabora 30. svibnja 1990. Tada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti. Prvi saziv sabora imao je 351. zastupnika i tri vijeća, a izabrani zastupnici tada su za predsjednika Sabora izabrali Žarka Domljana.
O Hrvatskom državnom saboru
Konstituiranje novog sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je "u izuzetno svečanom ozračju", zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru.
Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta.
Za potpredsjednike Hrvatskog državnog sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.
Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio prisutnima i istaknuo da je kroz dugu povijest "Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice".
Prvi saziv imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnima i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz '90. radio je malo dulje od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.
Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti te o raskidu državnopravnih sveza sa SFRJ, kao i "božićni Ustav".
Premijer uoči Dana državnosti - postignuti svi strateški ciljevi
Plenković: Realizirali smo sve bitne strateške ciljeve hrvatskog naroda tee podsjetio da, uz 33 godine od konstituiranja prvog demokratskog Sabora, Hrvatska uskoro obilježava i 10. obljetnicu članstva u Europskoj uniji.Na nama je da sada unaprjeđujemo gospodarsku i socijalnu situaciju i maksimalno uložimo u ravnomjeran regionalni razvoj te osnažimo međunarodni ugled zemlje, jačamo naš utjecaj na europskoj razini i dajemo globalni doprinos sukladno našoj veličini i snazi, poručio je Plenković.
Dan državnosti bio je i bit će 30. svibnja
U osvrtu na podatke o gospodarskom rastu od 2,8 posto u prvom kvartalu o odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, ocijenio je da je to izuzetno dobar rezultat.
"To znači da, unatoč usporavanju ekonomije na globalnoj razini ekonomskog rasta, Hrvatska ima deveti kvartal zaredom porast BDP-a. Pokazujemo otpornost hrvatskog gospodarstva, agilnost i konkretne doprinose mjera koje smo poduzimali u razdoblju krize gdje smo s nekoliko paketa vrijednih 6,8 milijardi eura pomogli građanima i gospodarstvu", istaknuo je Plenković.
Izrazio je uvjerenost da će gospodarski rezultati sigurno biti odlični rezultati u drugom kvartalu, a još bolji u trećem kad završi turistička sezona, koja traje sve dulje te da će se vidjeti svi efekti ulaska u europodručje i Schengenski prostor.
Hrvatska gospodarski raste u svim aspektima, prihodi od turizma bit će rekordni
"Siguran sam da će prihodi od turizma biti rekordni, veći od lanjskih, a po dolascima i noćenjima bolji od 2019. Mislimo kako bi se stopa inflacije trebala smanjivati, biti otprilike 6,6 posto u 2023. Vide se i podaci o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u i Hrvatska je jedna od zemalja koja rapidno smanjuje javni dug. Bili smo na 78 posto, pa smo prošle godine došli na 68 posto, ove godine ćemo biti na 62,6 posto, a iduće godine ćemo biti ispod 60 posto", najavio je premijer.
Rekao je i da je u sedam godina njihova mandata BDP u apsolutnom iznosu narastao za 20 milijardi - s 47 na 67 milijardi eura to ocijenio da Hrvatska gospodarski raste i da se to vidi "u svim mogućim aspektima". U tom razdoblju, dodao je, prosječna je plaća narasla za 50 posto, medijalna 44 posto, prosječna mirovina za 37 posto, a minimalna plaća za 69 posto.
"Moramo nastaviti činiti da dižemo ekonomski i socijalni standard sugrađana, i to je bila i cijela ideja s poreznom reformom", naglasio je.
Odbacio je tezu da Vlada poreznom reformom uzima nešto gradonačelnicima velikih gradova. "Sad činimo temeljnu zadaću koju su nas molili župani, gradonačelnici, načelnici općina, da žele više fiskalne decentralizacije, više novaca i veće ovlasti. Od 2016. do 2022. povećali smo ukupno prihode županijama, gradovima i općinama za više od milijardu eura", ustvrdio je.
Učinit ćemo sve da do rujna više ne bude ni jednog kontejnerskog naselja na Banovini
Govoreći o obnovi potresom pogođenih područja, premijer je najavio da će "do zadnjeg centa" biti iskorištena sredstva za javnu infrastrukturu iz Fonda solidarnosti EU i da će učiniti sve da do početka rujna ove godine više ne bude ni jednog kontejnerskog naselja na Banovini, te da se svi ljudi koji su u nekom obliku privremenog smještaja vrate u svoje obnovljene kuće ili u državne stanove i kuće, odnosno u višestambene zgrade.
U vezi s promjenama izbornih jedinica rekao je da žele da jednak broj birača bude u pojedinoj izbornoj jedinici te da su učinili minimalne modifikacije postojećeg sustava odnosno da se za 78 posto birača ne mijenja ništa, a za 22 posto mijenja se izborna jedinica. Glas birača će vrijediti jednako, izborna jedinica u prosjeku ima 365.000 birača, a Zagreb će umjesto u četiri biti u tri izborne jedinice, dodao je.
Upitan o izostanku dijaloga Ureda predsjednika RH i Ministarstva obrane i kako to djeluje na Oružane snage koje su jučer obilježile svoj dan, Plenković je odgovorio da to nema nikakvog utjecaja na njihove sposobnosti i modernizaciju te podsjetio da je vojni proračun u mandatu i njegove Vlade povećan za 100 posto.
Tradicionalna smjena straže Kravat pukovnije
Kravat pukovnija održala je, na Dan državnosti, tradicionalnu smjenu straže u Zagrebu. Konjički i pješački postroj prodefilirao je Ilicom, sve do Trga bana Jelačića gdje je bila svečana ceremonija. Nastavili su do zagrebačke katedrale te se zatim vratili na Trg. Noseći replike odora hrvatskih vojnika iz 17. stoljeća privukli su veliku pozornost građana i oduševili sve prisutne.
Polaganje vijenca na Memorijalnom groblju u Vukovaru
Predstavnici Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata odali su počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve one koji su svoj život utkali u oltar domovine te omogućili samostalnu i neovisnu Republiku Hrvatsku.
- Danas s ovoga mjesta uputio bih čestitku svim građanima RH, cjelokupnom hrvatskom narodu, čestitao bih Dan državnosti upravo s ovoga svetog mjesta Memorijalnog groblja iz Domovinskog rata u Vukovaru - gradu i mjestu koje je na najjači mogući način dočarava ono vrijeme stvaranja RH kao demokratske države, poručio je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.
- Trebamo imati snage da živimo u ovome i danas kao i '91., znači da radimo na dobrobit naše države koliko god tko može iz svoga segmenta življenja. Bilo što da napravimo dobro to je još bolje, rekao je Stjepan Mađarac, predsjednik udruga HVIDR-e Vukovarsko-srijemske županije.
Vičević: Mons. Kutleša govorio o hrvatskom identitetu i kulturi života
Sa Kaptola se javio Šime Vičević koji kaže kako misno slavlje još uvijek traje.
- Ovo misno slavlje ovdje u bogoslužnom prostoru Blaženog Alojzija Stepinca upravo se bliži kraju, a mons. Kutleša u svojoj je propovijedi naglasio da danas slavimo Dan državnosti prisjećajući se konstituiranja višestranačkog Hrvatskog sabora. Također naglasio je da je u proteklih 33 godine Hrvatska prošla kroz brojne poteškoće, poput domovinskog rata, pandemije i potresa. Također govorio je o hrvatskom identitetu i kulturi života, stavljajući u primarni fokus upravo obitelj, javlja Vičević.
- Kada govorimo o tome tko je danas došao na obilježavanje Dana državnosti i na polaganju vijenaca kraj spomenika domovini, ali i ovdje na svečanom misnom slavlju, nazoče premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. Brojni ministri su tu, također i zastupnici iz vladajuće većine, no kada govorimo o oporbi primijetili smo svega par saborskih zastupnika i to mahom s desnoga spektra, kaže novinar HTV-a.
- S druge strane, predsjednik Milanović ni ove godine kao ni prethodne tri ne sudjeluje u obilježavanju Dana državnosti. Naime, kao što znamo, predsjednik Milanović stajališta je da se Dan državnosti ne bi trebao obilježavati na današnji dan, dakle 30. svibnja, već da bi to zbog povijesnih razloga trebalo biti 25. lipnja, kao što je to uostalom bilo u razdoblju između 2001. i 2019. godine, javio je Vičević.
Zagrebački gradonačelnik položio vijence u povodu obilježavanja Dana državnosti
Na Gradskom groblju Mirogoj delegacija Grada Zagreba, predvođena gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem položila je vijence u povodu obilježavanja Dana državnosti, Dana Grada Zagreba i Dana branitelja Grada Zagreba.
Udruga branitelja i veterana voda vojne policije pri 143. brigadi HV Ogulin u znak je sjećanja na poginule i umrle branitelje ogulinskog kraja, a povodom Dana državnosti RH zapalila 125 signalnih baklji na Kleku. Akciju su nazvali "125 ŽIVOTA ZA OGULINSKI KRAJ“.
U Udruzi su istaknuli kako svjetlost simbolizira najsvetije što čovjek ima, a to je život, te da su se upravo iz tog razloga odlučili da za svakog poginulog i umrlog branitelja, upale po jednu baklju na obroncima Kleka.
Udruga branitelja i veterana zapalila 125 signalnih baklji na Kleku.
Izaslanstva braniteljskih udruga i udruga proizašlih iz Domovinskog rata, predstavnici Zadarske županije, Grada te brojnih institucija položili su, u povodu Dana državnosti, vijence i zapalili svijeće pred Središnjim križem na Gradskom groblju u Zadru.
Molitvu za branitelje i domovinu predvodio je vojni kapelan Zadarske nadbiskupije Ivo Topalović.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov čestitao je premijeru Andreju Plenkoviću i svim građanima i građankama Dan državnosti, uz želje da načela pravednosti, dobra, solidarnosti i uključivosti i dalje budu vodilje politike u matičnoj domovini.
- Uspjesi i postignuća koje je ostvarila i koje ostvaruje Republika Hrvatska za boljitak svojih građana i građanki u proteklom razdoblju pozitivno se valoriziraju i cijene te zacijelo mogu biti za uzor mnogim drugim državama, a Hrvatima u Republici Srbiji snažan su čimbenik za učvršćivanje ponosa što imaju takvu matičnu državu, napisao je Žigmanov.
Plenković o Milanovićevom stavu za Dan državnosti: Slučaj bez presedana
Premijer Andrej Plenković odgovorio je na pitanje novinara što misli o stavu predsjednika RH Zorana Milanovića koji 30. svibnja ne smatra pravim datumom Dana državnosti. Rekao je da je to sramotno i da bi to pitanje mediji trebali dizati uzimati puno ozbiljnije i da njega treba pitati kakav je to predsjednik koji ne poštuje Dan državnosti vlastite države.
- Ja mislim da je to slučaj bez presedana. Ne znam ni za jednog drugog državnika, a posebno na tlu Europe, koji ne respektira Dan državnosti svoje države, kazao je i dodao da jednako misli i za predstavnike oporbe koji danas nisu bili na obilježavanju.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković poručio je kako je važno da svi u Hrvatskoj poštujemo državu i njene institucije, njene simbole.
- Čestitam svim Hrvaticama i Hrvatima dan državnosti, 30. svibnja, 33 godine od konstituiranja prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora i ključnog datuma za sve kasnije povijesne odluke koje su hrvatske institucije i hrvatski narod donosili u tom sudbonosnom periodu od '90., od 30. svibnja pa recimo do priznanja Ujedinjenih naroda u svibnju 1992. godine. 33 godine nisu puno, ali su ogromno razdoblje u povijesti hrvatskog naroda, sloboda, demokracija, međunarodno priznanje, oslobađanje okupiranih područja u Domovinskom ratu i pobjeda hrvatskog naroda protiv velikosrpske Miloševićeve agresije. Sve su to ključne stečevine i temelji suvremene i slobodne hrvatske države. Iz toga je i današnji dan prigoda da zahvalimo hrvatskim braniteljima, prije svega, ponajviše onima kojih nema, koji su dali svoje živote za hrvatsku slobodu i demokraciju. Da se prisjetimo predsjednika doktora Franje Tuđmana koji je imao vizionarski pogled na samostalnost i neovisnost hrvatskog naroda koji je uz pomoć plebiscitarnog glasanja hrvatskog naroda na referendumu 1991. uspio ostvariti slobodu, neovisnost i samostalnost. I zato je ovaj datum bitan, on je bio naš dan državnosti tijekom 90-ih i on je i sada i bit će. Iz toga je važno da svi u Hrvatskoj poštujemo državu i njene institucije, njene simbole, a današnji dan je i te kako ogroman simbol hrvatskog naroda i hrvatske države. Iz toga od srca svima čestitam, poručio je Plenković.
Jandroković: Bilo bi prirodno da se Milanović pridružio
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je kako bi bilo prirodno da se i predsjednik Republike Zoran Milanović pridružio obilježavanju Dana državnosti.
- Bilo bi prirodno da predsjednik bude ovdje, obilježavamo Dan državnosti, to je jedan od najvećih, ako ne i najveći državni praznik, međutim, odabirom pokazujemo koje vrijednosti štujemo, rekao je Jandroković nakon što je s premijerom Andrejem Plenkovićem položio vijence kod Spomenika domovini.
Jandroković: Pred nama su novi izazovi, ponosni na ono što smo ostvarili hrabro idemo dalje
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković zahvalio je svima koji su sudjelovali u stvaranju neovisne hrvatske države te poručio - ponosni na ono što smo ostvarili hrabro idemo dalje.
- Prošlo je već 33 godine od konstituiranja prvog višestranačkog, demokratskog Hrvatskog sabora i danas se sjećamo tog događaja i tih ljudi koji su počeli stvarati teren za stvaranje moderne, demokratske, slobodne Hrvatske države. To je ishodišna točka nakon koje je postalo jasno da hrvatski narod želi samostalnu, suverenu, slobodnu državu, isto tako da nakon razdoblja od 45 godina komunističkog, totalitarnog režima, da želi demokraciju, slobodu, višestranačje i sve te ciljeve uspjeli smo ostvariti. Nije bilo lako, bili smo žrtva velikosrpske agresije, nije bilo lako izboriti međunarodno priznanje, jer okolnosti nam tada nisu išle u prilog, međutim, zahvaljujući prvom hrvatskom predsjedniku Tuđmanu, hrvatskim braniteljima koji su u Domovinskom ratu izborili slobodu, ostvarili smo sve one najvažnije ciljeve u tom prvom desetljeću hrvatske suverenosti. Nakon toga međunarodno smo se afirmirali, ušli u NATO savez, u Europsku uniju, a evo ove godine postali smo i članica Schengenskog prostora, eurozone, dakle postali smo dio zapadnih integracija, postali smo dio svega onoga o čemu smo u stvari sanjali krajem '80. i početkom '90. godina. Zato hvala svima koji su sudjelovali u tom projektu, vjerujem da smo ispunili ono što se očekivalo, naravno sada u idućoj fazi treba raditi na jačanju standarda hrvatskih građana, moramo unaprijediti naš zdravstveni sustav, pravosudni sustav i naravno rješavati ono što je u stvari najveće i najteže pitanje, a to je demografija. Pred nama su dakle novi izazovi, ali ponosni na ono što smo ostvarili hrabro idemo dalje, poručio je Jandroković.
Kod Spomenika domovini, ispred Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, vijence je položilo izaslanstvo Hrvatskog sabora, koje je predvodio predsjednik Gordan Jandroković te premijer Andrej Plenković i članovi Vlade.
Kod Spomenika domovini je Šime Vičević koji javlja kako je sve spremno za početak ovog prvog službenog djela današnjeg protokola obilježavanja Dana državnosti.
- Ovdje kraj spomenika poginulim braniteljima kreće prvi dio protokola gdje će biti položeni vijenci, zatim očekujemo i prve izjave za medije. Stigli su već i saborski zastupnici, stigli su i ministri, vidio sam maloprije da je stigao i predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, stiže i premijer Plenković. Čut ćemo njihove poruke o značaju i simbolici današnjeg dana za noviju hrvatsku povijest, javio je Vičević.
- U 10 sati u bogoslužnom prostoru blaženog Alojzija Stepinca, bit će služena Sveta misa za domovinu. Tu će misu služiti zagrebački nadbiskup monsinjor Dražen Kutleša. Središnja svečanost zakazana je za večeras u 20.10 i to u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu gdje će biti održan svečani koncert, ne samo povodom današnjeg obilježavanja Dana državnosti, već i povodom desete godišnjice članstva Hrvatske u EU. Naime, kao što znamo, 1. srpnja napunit će se puno desetljeće otkako je Hrvatska član velike europske obitelji, rekao je.
- Spomenut ću i da predsjednik Zoran Milanović ni ove godine ne sudjeluje u protokolu. On, naime, zbog povijesnog konteksta ne slaže se s obilježavanjem Dana državnosti na današnji dan, 30. svibnja, već 25. lipnja, kako je to bilo od 2001. do 2019. Inače, ovo je treća godina za redom da se Dana državnosti slavi 30. svibnja, kako je to uostalom bilo 1990. godine odnosno do 2001. , javio je Šime Vičević.
Za očuvanje državnosti potrebna je zdrava demokracija
O Danu državnosti u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorio je Josip Lucić, umirovljeni general zbora Hrvatske vojske i ravnatelj Veteranskog centra. Rekao je kako mu je ovo najvažniji praznik. Upravo zbog ostvarenja tisućljetnog sna i povratka Europi.
- Za mene je Dan državnosti najveći blagdan. Nakon 45 godina života u bivšoj državi, pojavom hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana krenulo se u ostvarenje sna o hrvatskoj državi, koji je i ostvaren, rekao je.
General Lucić prisjetio se i posebnih okolnosti u kojima se nalazila Hrvatska.
- Sada se s ovakvim vremenskim odmakom, moramo podsjetiti da je to bilo složeno vrijeme. Velikosrpski nacionalizam pod Slobodanom Miloševićem, prijetio je Hrvatskoj. Hrvatska u to vrijeme nema svoju vojsku, nego samo policiju, podsjetio je.
Ministar obrane Mario Banožić uputio je čestitku u povodu obilježavanja Dana državnosti. Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
"Drage sugrađanke i sugrađani, Hrvatice i Hrvati u domovini i inozemstvu,
S osobitim ponosom uime Ministarstva obrane i svoje osobno čestitam vam Dan državnosti Republike Hrvatske!
Dan je to kada je simbolično uskrsnula ideja o samostalnoj i demokratskoj hrvatskoj državi, ali i dan kada je obnovljena suverenost hrvatskog naroda koji svojom sudbinom kreće upravljati demokratskim putem", poručio je, među ostalim, u čestitci ministar obrane.
Jandroković i Medved čestitali građanima Dan državnosti
Slapovi Niagare noćas su bili osvijetljeni u bojama hrvatske zastave. Treću godinu za redom, Dan državnosti obilježen je tako i na granici Sjedinjenih Država i Kanade, na jednim od najpoznatijih slapova na svijetu.
Slapovi su bili osvijetljeni u crvenoj, bijeloj i plavoj boji u ponedjeljak od 22.15 do 22.30 ujutro po lokalnom vremenu.
U povodu Dana općine Omišalj, Duhovskog utorka i 30. godišnjice općine Omišalj, održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća na kojoj će biti i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Ovako se u Hrvatskom saboru, prije 33 godine, pisalo jedno od najvažnijih poglavlja hrvatske povijesti.
- Kao što sam vjerovao da će hrvatski narod reći svoju zrelu riječ na prvim demokratskim izborima, još sam čvršće uvjeren da će on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini, rekao je Franjo Tuđman, prvi predsjednik Republike (30. svibnja 1990.).