Gradski muzej Varaždin pripremio je jedan od najvećih projekata Gradskog muzeja Varaždin u proteklih nekoliko godina pod nazivom Erik/a – Vunasti nosorog, a predstavlja ga uz izložbu čije je otvorenje 26. kolovoza u 19 sati. Izložba obuhvaća multidisciplinarni prikaz jedinstvenog paleontološkog nalaza, koji se prvi put predstavlja javnosti nakon dugotrajnih i zahtjevnih radova u svrhu trajne zaštite, provedenih u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom u Zagrebu. Fosilni ostaci vunastog nosoroga, procijenjene starosti oko 20.000 godina, pronađeni su 1982. godine na području Malog Segečaka i predstavljaju najbolje sačuvani primjerak takve vrste u Hrvatskoj. Projekt Erik/a – vunasti nosorog ostvaren je uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Grada Varaždina.
O otkriću vunastog nosoroga
Priča o otkriću nalaza vunastog nosoroga – Erike započinje krajem 1982. godine na području Malog Segečaka. Urušenje okomitog prapornog profila, koji predstavlja strmi usjek puta prema Vinogradima Ludbreškim, razotkrilo je životinjske kosti neuobičajene veličine. Nalaz je prva primijetila i na njega upozorila gospođa Erika Ivančić, zbog čega on i nosi njezino ime. U ožujku 1983. fosilni ostaci vunastog nosoroga iskopani su u suradnji Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Istraživanja su pokazala da se radi o iznimnom paleontološkom nalazu koji, za sada, predstavlja najbolje očuvan te jedini takav in situ nalaz pronađen na području Hrvatske.
O vunastom nosorogu
Vunasti nosorog (Coelodonta antiquitatis, Blumenbach, 1799.) izumrla je vrsta nosoroga koja je živjela u periodu srednjeg i kasnog pleistocena od 550.000 do 12.000 godina na području Europe i sjeverne Azije. Pripada skupini euroazijskih nosoroga s dvama rogovima na glavi (Dicerorhininae), od kojih danas postoji još samo sumatranski nosorog (Dicerorhinus sumatrensis). Uz vunastog mamuta jedna je to od karakterističnih životinja ledenodobnih krajolika. S velikom i upečatljivom glavom te kutnjacima s visokom krunom, bio je vrlo dobro prilagođen tvrdoj travnatoj hrani pleistocenskih tundri i stepa. Vunasti nosorog bio je impozantna životinja sa zakrivljenim nazalnim rogom i do 90 cm duljine. Tijelo mu je bilo prekriveno dugom, oštrom dlakom, dosezao je težinu do 2,9 tona i dužinu tijela do 360 cm. Vunasti nosorozi spolnu zrelost postizali su u dobi od 4 do 5 godina, a životni vijek bio im je 40-45 godina. Ako se izuzmu paleolitički lovci, ove životinje nisu imale prirodnih neprijatelja.
O izložbi
Tematska izložba Erik/a – vunasti nosorog predstavlja jedinstvenu muzejsku priču kojom se publici kroz prizmu multidisciplinarnosti nastoji prikazati jedan takav izniman paleontološki nalaz. Izložba prati nalaz vunastog nosoroga od njegova otkrića, potkrijepljenog audiovizualnim zapisima sudionika istraživanja, zatim kroz faze klasične i digitalne zaštite i obrade fosilnih ostataka, rekonstrukciju životinjskog i biljnog svijeta tijekom kasnog pleistocena u vidu 3D animacija s izlošcima materijalnih ostataka gornjopaleolitičkih lovaca te, na kraju, sa središnjim eksponatom kostura vunastog nosoroga popraćenog proširenom stvarnošću.
Zašto Erik/a?
Morfometriska analiza lubanje napravljena u Hrvatskom prirodoslovnome muzeju ukazuje na muški spol jedinke. Kako se ime Erika ne bi mijenjalo jer predstavlja svojevrsni brend, ostaje se i dalje pri tom nazivu s naglašenim slovom A koje ograđuje znanstvenu spoznaju.
Organizator: Gradski muzej Varaždin.
Suradna ustanova: Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb.
Autorica izložbe: Lovorka Štimac-Dedić, Gradski muzej Varaždin.
Stručni suradnik: Dražen Japundžić, Hrvatski prirodoslovni muzej.
Dizajn izložbe: Bojan Mucko.
Grafičko oblikovanje kataloga: Vedran Hunjek.
3D video rekonstrukcije: Brajan Martinović.
Proširena stvarnost: Ivica Jeremić.
Fotogrametrija: Nino Skupnjak.
Glazba i oblikovanje zvuka: Ksenija Ladić.
Napomena / provedba epidemioloških mjera prilikom otvaranja izložbe:
Otvorenje izložbe organizirat će se uz provedbu epidemioloških mjera. Svečanost otvorenja priređuje se u vanjskom prostoru (na Franjevačkom trgu, ispred palače Herzer); zbog ograničenja broja osoba koje istovremeno mogu biti u izložbenom prostoru, nakon otvorenja publika će ulaziti u razgled po 20 osoba; u zatvorenom izložbenom prostoru GMV-a obvezno je nošenje zaštitnih maski za lice. Novinari i ostale službene osobe iz novinarskih redakcija mogu biti u prostoru koliko je to potrebno da obave svoj novinarski posao. Zahvaljujemo svima na razumijevanju.
