U 2019. godini oko 690 milijuna ljudi diljem svijeta bilo je pogođeno glađu, a tri milijarde nisu si mogle priuštiti zdravu prehranu.
Prema rezultatima istraživanja Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), provedenog s ciljem smanjenja otpada hrane do 50 posto do 2030. godine, više od 930 milijuna tona hrane prodane u 2019. godini završilo je u spremnicima za otpad.
Izvješće o indeksu bacanja hrane za 2021. godinu (Food Waste Index Report 2021), koje su zajedno izradili UNEP i britanska nevladina organizacija Waste & Resources Action Programme (WRAP), otkriva da se u kućanstvima, restoranima i trgovinama baca čak 17 posto hrane. Dodatne količine hrane bačene na farmama i u lancima opskrbe ukazuju na poražavajuću činjenicu da se čak trećina prodane hrane nikad ne pojede. Ovo istraživanje predstavlja dosad najopsežnije prikupljanje i analizu podataka o bacanju hrane te nudi metodologiju prema kojoj svaka zemlja može izmjeriti točne podatke o gubicima hrane, javlja Ekovjesnik.
„Ako se želimo ozbiljno pozabaviti rješavanjem problema klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti te onečišćenja okoliša i gospodarenja otpadom, svjetske tvrtke, vlade i građani širom svijeta moraju dati svoj doprinos smanjenju rasipanja hrane“, je Inger Andersen, izvršna direktorica UN-a Program za okoliš (UNEP).
Iako se dosad smatralo da je bacanje hrane problem koji najviše pogađa bogate zemlje, unatoč nepotpunim podacima najsiromašnijih zemalja svijeta, u izvješću se navodi da je ovaj problem podjednako izražen diljem našeg planeta.
Naime, istraživanje otkriva da se od ukupnih količina bačene hrane koja je na raspolaganju potrošačima, 11 posto baca u kućanstvima, pet posto u restoranima te dva posto u maloprodaji. To ima značajne utjecaje na okoliš, ali i na socijalnu i ekonomsku situaciju, navodi se u izvješću, u kojem se ističe i podatak kako je osam do deset posto globalnih emisija stakleničkih plinova povezano s nepotrošenom hranom.
„Smanjenjem rasipanja hrane smanjit će se emisije stakleničkih plinova, usporiti uništavanje prirode prenamjenom zemljišta u poljoprivredne površine i spriječiti onečišćenje okoliša, povećati dostupnost hrane i tako smanjiti glad i uštedjeti sredstva u vrijeme globalne recesije“, rekla je Andersen.
U 2019. godini oko 690 milijuna ljudi diljem svijeta bilo je pogođeno glađu, a tri milijarde nisu si mogle priuštiti zdravu prehranu. Temeljem navedenih podataka, ali i pandemiju koja prijeti dodatnim pogoršanjem problema, UNEP poziva sve potrošače da se suzdrže od bacanja hranu u kućanstvima. Također se zalaže za to da se otpad od hrane uključi u nacionalno utvrđene doprinose (NDCs), kojima se države obvezuju na sve ambicioznije klimatske akcije sukladno Pariškom sporazumu.
U međuvremenu, prema ciljevima održivog razvoja, konkretnije cilju 12.3, teži se dvostrukom smanjenju globalnih količina otpada po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini te minimiziranju gubitaka hrane u lancima proizvodnje i opskrbe.
„Summit UN-ovih prehrambenih sustava (UN Food Systems Summit) će ove godine pružiti priliku za pokretanje novih hrabrih akcija za globalno suzbijanje otpada od hrane“, rekla je Inger Andersen.
Bacanje hrane se mjeri u sve većem broju zemalja svijeta, a u njih 14 podaci su prikupljeni na način koji je kompatibilan s Indeksom bacanja hrane, dok daljnjih 38 zemalja koristi slične metode procjene. U izvješću se također navodi kako u ove podatke nisu uračunate kosti, školjke i ostali nejestivi dijelovi, dok su podaci siromašnih zemalja nepotpuni pa se pretpostavlja da bi udio bačene hrane mogao biti i daleko veći.
UNEP će stoga pokrenuti regionalne radne skupine za pomoć u mjerenju i evidentiranju količina bačene hrane te podržati razvoj nacionalnih mjera za praćenje napretka ostvarenja cilja do 2030. godine i odrediti strategije za sprečavanje rasipanja hrane.
