Kurenti su braća po zvonu, u kuću donose sreću i mistično su oruđe za višu razinu svijesti - rekao je Aleš Ivančić, predsjednik Saveza društava Kurenta/Korenta predstavljajući turističkim novinarima Slovenije i Hrvatske za posjete Ptuju i okolici taj svjetski znan ptujski tradicionalni karnevalski lik i njemu posvećen karnevalski obred Kurentovanje.
Kurenti i Koranti, obje karnevalske priče, duboko su ukorijenjene u tradiciju Ptuja i okolice. Koranti potječu iz mjesta Markovci, a o očuvanju te tradicije duge šezdeset i više godina skrbi se Turistička zajednica, na čijem je čelu danas Franc Brodnjak, a Kurenti su dio nasljeđa Ptuja i okolnih 19 općina. Posebna je čast biti Kurent/Korant. Oni su braća po zvonu i moraju slijediti poseban kodeks ponašanja. Predsjednik Saveza društava Kurenta Aleš Ivančić, ističe i da tradicija ne izumire. Naprotiv, popularni su Kurenti i kod mlađih generacija, maske se kao obiteljska ostavština prenose iz generacije na generaciju.
Savez društava Kurenti objedinjuje 23 društva s više od 1020 članova, a danas se u Pokrajinskom muzeju nalazi posebna zbirka maski koje predstavljaju prikaz tradicije pokladnih obreda i običaja Kurentovanja. Sve ih naglašava Aleš, posebno veseli što će do 2. ožujka sljedeće godine konačno dobiti i pravi Kurentov dom - prostore za izložbenu i druge aktivnosti.
Savez je osnovan tek 2014. godine i danas ima status udruge od javnog interesa u području kulture, a zahvaljujući tome Kurentovanje je kao kulturno-tradicijsko događanje od nacionalnog značaja u prosincu 2017. upisano na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Markovci postojbina Koranta
Središnji karnevalski lik Donjeg Podravja Kurent i/ili Korant zastupljen je na području 19 općina, a mi smo posjet Ptuju otpočeli susretom u Markovcima, gdje je i jedno od najaktivnijih i najstarijih društava, poznato i kao Društvo Koranta. U Općini Markovci, koja se nalazi na Ptujskom jezeru, pogledali smo edukativni film i izložbu i kušali fašničku užinu - kiselo zelje s kobasicama, krumpirom i suhim mesom.
Dočekali su nas Franc Brodnjak, predsjednik Turističkog društva i udruge Korant, te Milan Gabrovec, načelnik općine Markovci. Ta je općina i prava postojbina Koranta, a čini je devet sela (Borovci, Bukovci, Markovci, Sobetinci, Prvenci, Nova Vas pri Markovci, Stojnci, Strelci, Zabovci).
Priča o povijesti mjesta govori i o povezanosti naroda sa Svetim Markom po kojem je mjesto dobilo ime, ali i o životu koji seže od prapovijesti i rimskih vremena o čemu svjedoče mnogobrojni pronađeni arheološki artefakti, od kamenog čekića i drugih oruđa pračovjeka do ostataka rimskog vodovoda ...
O mistici Kurenta, šamanizmu, ljubavi prema prirodi i njezinim životnim ciklusima
Skupine Kurenta/Koranta i njihovo karnevalsko okupljanje i pohodi po mjestima od kuće do kuće traju od Svijećnice do Pepelnice. Kurenti su i posebna atrakcija karnevalskih povorki na Ptuju u dane vikenda i na pokladni utorak, koje svake godine privlače i mnoštvo turista, a kao ponos stare domovine, rado su Kurenti viđeni i u iseljeništvu te u okviru slovenskih nacionalnih predstavljanja u svijetu. Koranti/Kurenti ostvaruju cjelogodišnji mistični etnografski ugođaj Korantove zemlje u Markovcima, Ptuju.... Za pohoda po selima, mještani ih nude hranom i pićem, djevojke im daruju marame, a za uzvrat domaćini dobiju divlji ples kojim će im Kurenti od kuće odagnati sve što je bilo loše te u kuću prizvati sreću.
Aleš također ističe da Kurent ne progoni zimu, on je željno iščekuje kao dio životnoga kruga - ciklusa prirode u kojoj Kurent opominje čovjeka da nije vlasnik svega živoga i da se ne smije postavljati iznad svega radi vlastite koristi. Kroz svoje obrede i ples u teškoj odjeći od vune, kože i perja, Kurent dostiže višu razinu svijesti i postiže duhovnu preobrazbu. Kurent u kuću donosi dobro, sreću, radost... To je svojevrsni kolektivni šamanizam, koji se postiže uz zajedništvo, suzvučje braće u zvonjavi i slavljenje života u skladu s prirodom, svim zemaljskim bićima, biljkama, životinjama, uključujući i istinski suživot čovjeka s čovjekom.
Kurentovanje na listi svjetske baštine UNESCO-a i Kurentovo vino Mistik
Očuvanju Kurentovanja kao baštine pomaže i upis na listu svjetske baštine UNESCO-a, što je pripomoglo svjetskom prepoznavanju i brojnim suradnjama te širim saznanjima o ogromnoj raznolikosti sličnih obreda diljem svijeta. Kurentovanje koje se kao etnološka baština u Ptuju i okolici njeguje već 60-ak godina također obogaćuju spoznaje o mističnosti ljudskog postojanja na zemaljskoj kugli i dio je svekolikog kulturnog nasljeđa čovječanstva.
Danas, Kurentovanje predstavlja zajednički identitet Ptuja i šire okolice. Grupu Kurenta uvijek vodi najstariji član i na ponos je biti Kurentom/Korantom. Od davnina mistična je to povezanost s prirodom, a posebice s vinogradarstvom. Zahvaljujući suradnji s najstarijim Ptujskim vinskim podrumom, (Vinska klet Ptuj) Kurenti/Koranti svake godine proizvedu i svoje vino pod nazivom Mistik, što nam je u najstarijoj Ptujskoj vinskoj kleti, predočio i „potočio“ na kušanje Franc Brodnjak, njezin dugogodišnji zaposlenik, prezentator i enolog.
Taj najstariji slovenski vinski podrum svjedok je bogate tradicije ptujskog podrumarstva, odnosno vinogradarstva, počevši od daleke 1239. godine, kada su Minoriti pod svojim samostanom izgradili prvi podrum. Uz zbirku arhivskih vina, Ptujska vinska klet u svom skrovitom arhivu čuva arhivsko vino iz 1917. godine. Danas je uz stari podrum s hrastovim bačvama uređen i moderan vinski podrum pod zaštitom starih podrumskih zidova i lukova, gdje sazrijevaju popularna vina ovog vinogorja koja koja priči o vinima ovog vinogorja na svjetskim ocjenjivanjima i nepcima ljubitelja vina priskrbljuju same superlative.
U domovini Kurenta posjetili smo i autohtono poljoprivredno gospodarstvo na kojem društvo Lükari njeguje tradiciju proizvodnje i pletenja vijenaca od luka. Razgledali smo i dvorac Dornavu u čiju će obnovu država uložiti 30 milijuna eura, posjetili Dominkovo domaćinstvo s tristogodišnjom kućom od blata i imanjem s očuvanim interijerom i eksterijerom nekadašnje vlasnice.
Upoznali smo se sa znamenitostima staroga Ptuja, razgledali muzej, hotel Mitru i Mitrin hram te uživali u specijalitetima restorana Ribič i gostionice Amadeus. Noćenje u Grand hotelu Primus podsjetilo nas je na vrijeme Rimljana, koje je vidljivo i u uređenju interijera te ponudi rimskih masaža i kupki. Posebno nadahnuto bilo je vođenje kroz Rimski kamp, prostor u okviru kojega se svake godine za vrijeme održavanja Rimskih igara okupe mnogobrojne povijesne skupine na temu starog Rima, dame, gladijatori i gemine, te kroz igre i druženje dočarava život u vrijeme kada je Ptuj bio najveće rimsko naselje u ovom dijelu današnje Europe.
