Putin zapravo ne želi pregovore s Ukrajinom

Putin zapravo ne želi pregovore s Ukrajinom

Sve više dolazi na vidjelo, da ruski predsjednik Vladimir Putin niti ne želi pregovore o miru s Ukrajinom. Kod toga pokušava zamagliti prave razloge za njegovo taktiziranje, računajući da vrijeme radi za Rusiju. Putin već više puta govori, da „ukrajinski predsjednik nema punomoć za potpisivanje dokumenta o pregovorima s Rusijom“, što naravno nije točno, jer iako je Zelenskome istekao mandat, zbog ratne situacije nisu stvoreni uvjeti za izbore, a rat je, kao što znamo izazvao i započeo Putin, odnosno Rusija. Sada Putin izvlači iz ladica neke svoje prijetnje kao dokaze da Zelenski nema pravo posjedovati teritorij regija Lugansk i Doneck (Putin ove djelomično osvojene teritorije naziva „Narodnim republikama“).

Poznato je, da je u tim regijama u kojima je bila brojna i ruska manjina, Putin nezakonito i međunarodno pravno nedozvoljeno sproveo referendum o priključenju tih regija novoj matici Moskvi odnosno Rusiji. A sada Putin tvrdi: Neprijateljstva ne bi ni bilo da je Zelenski poslušao naš savjet, da napusti Narodne republike Lugansk i Doneck. U tom slučaju Rusija ne bi napala Ukrajinu, ali Zelenski se odlučio za rat“. To je pokušaj pravdanja napada na međunarodno priznatu državu. Dodatni razlog Putin nalazi u medijskoj dezinformaciji, koju šire njegove tajne službe, da je navodno Zelenskome zabranjeno biti u pregovorima s Putinom. Njegove prognoze nisu bez logike, kada kaže: „Ukrajina ne može nastaviti rat, ako joj Zapad prestane pružati podršku i pomoć“. To je realna opasnost i onda bi bio moguć ovaj scenarij, koji je najbliži onome što Putin želi: „Ako se to dogodi, onda je svemu kraj i suverenitet Ukrajine je ravan nuli“.
O tome naravno zna i to prati Trump sa svojim najbližim suradnicima, pa opominje Putina, da mora biti spreman za pregovore, „jer u suprotnome slučaju, poduzimamo stroge mjere s kojima bi Moskvu prisilili na takav put“, poručio je Trump PutinuPosljedice takvih prepucavanja smanjuju mogućnost skorim pregovorima o miru i vraćaju stvari duž duge crte bojišnice. Ne bi trebalo, ali to visi u zraku, da uspjeh jedne ili druge strane utječe na početne pozicije za pregovore i zbog toga obje strane daju sve sile u osvajanje novih povoljnijih pozicija. Za Rusiju to znači postupni (uvjerili su se da ulazak u crte ukrajinske bojišnice donosi velike gubitke u ljudstvu i tehnici), a ne više nagli pomaci osvojenog teritorija, u najboljem slučaju osvajanjem pojedinih sela. Ukrajina se oslanja na pomoć Zapada, ali i na sve umješniju proizvodnju borbenih letjelica s kojima iznenađuju protivnika.
Prošloga tjedna bio je odlično izveden zračni napad s više od 10 dronova i najveća ruska rafinerija, koja pretežito snabdijeva vojsku našla se u velikom plamenu, koji se gasio nekoliko dana.
Za sada Ukrajinska vojska se dobro drži u osvojenom dijelu pokrajine Kursk, gdje Sjevernokorejci trpe velike gubitke. Na takvo ponašanje Putina reagirao je predsjednik SAD Donald Trump i pozvao Putina da pristupi pregovorima, „jer u suprotnome slučaju bit će usvojeni strogi uvjetis kojim će se Moskva prisiliti na pregovore“.
Trump nije ostao samo na riječima jer je naredio, da se sve čini u proizvodnji nafte, da joj se smanji cijena što će najviše pogoditi ruski izvoz nafte i dovesti Rusiju u slabiju gospodarsku i ratnu poziciju. Rusiju zabrinjavaju sve jači napadi na pozadinu daleko od granice s Ukrajinom, i to bliže Moskvi, kao što je bio veliki požar, 200 km od Moskve udaljeno rafineriji Razan. Ako se Putin i privoli na pregovore ostaje pitanje hoće li to biti uvjetni ili bezuvjetni pristanak.
Slično zavisi i za sudjelovanje Ukrajine u tim pregovorima. Rusija traži da se odmah priznaju sve osvojene pokrajine, s Krimom i povlačenjem ukrajinskih snaga iz ruske regije Kursk. To je naravno suprotno od zahtjeva ukrajinske strane, da prije početka pregovora se dogovori povlačenje Rusije sa svih osvojenih i okupiranih teritorija. U smislu odnosa kakvi trebaju biti prema agresoru minimumi bi trebao biti omogućiti povratak svih osvojenih teritorija i striktno poštivanje granica od prije početka neprijateljstava.
Pokušaj Putina da se u pregovore ne uključi Zelenski je vrlo teško izvedljiv. Ukrajinska strana to najodlučnije odbacuje, jer to bi onda značilo kapitulaciju i priznavanje agresora u strategiji osvajanja teritorija, koji se sigurno s ovim ratom može proširiti i na druge europske države u okruženju Rusije, od Baltika do Balkana.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.