Strategija Putinovih manipuliranjaTestiranje s ukrajinsko-američkim dogovorom o ratnome primirju dobro je razotkrilo strateške namjere ruskoga predsjednika Putina, koji je odmah krenuo u manipulacije umjesto pozitivne reakcije na taj dogovor, kakve je očekivao američki predsjednik Trump. Netom je završen dogovor Kijeva i Washingtona u Saudijskoj Arabiji, Putin je izvršio prvu manipulaciju s manevrom značajnih kombiniranih snaga na frontu u pograničnoj regiji Kursk. Trump s tom akcijom Putina nije bio iznenađen, ali kada je ubrzo očito počelo odugovlačenje podrške dogovoru o primirju, pa zatim postavljanje uvjeta od ruskog agresora za žrtve agresije, američkom predsjedniku postalo je jasnije, da Putinu nikako ne odgovara prekid rata, nego da je sve te i prošle manipulacije činio, da smanji jedinstvo unutar Europske unije, te između EU i SAD, a u krajnjem da oslabi ratnu moć Ukrajine u obrane svoje države. To se ubrzo odrazilo na popuštanje ograničenja uvedenih prema Ukrajini(davanja ratnih informacija o protivniku i isporuka oružja i streljiva), ali to je bilo već kasno, jer su svježe ruske snage duboko ušle u regiju Kursk. Rusija je nastavila s manipulacijama i dezinformacijama, te zaprijetila sa zarobljavanjem i kažnjavanjem »ukrajinskih terorista«, kojima je ponudio pomoć Trump moleći Putina da ih ne ubija i muči, nego pusti da se vrate u svoju državu. Prolazi već drugi dan i ništa se ne događa u potvrdu svih tih izgovorenih prijetnji, a s druge strane Trump obećava odgovor na dodatne ruske zahtjeve u ponedjeljak. Na sve to ipak reagira Velika Britanija, koja iako nije u EU, voljno želi pomoći Ukrajini i maksimalno je podržati u obrani od ruske agresije.
Premijer Velike Britanije Keir Starmer ove subote prije sastanka virtualnoga vrha »koalicije voljnih« o Ukrajini izjavio kao glavni moto sastanka, da »ruskome diktatoru Vladimiru Putinu ne smijemo dozvoliti, da bi se igrao s mogućnostima prekida rata u Ukrajini. Ignoriranja prijedloga američkoga predsjednika Donalda Trumpa potvrđuje, da Rusija ne traži mir«. Na ovom susretu sudjeluje više europskih država(ne sudjeluje ni Hrvatska ni Slovenija), Europska komisija, NATO, Kanada, Ukrajina, Australija i Novi Zeland. Britanski premijer pretpostavlja, da bi Rusija mogla pristupiti pregovaračkom stolu i upozorava, da »treba tada pratiti tijek prekid rata, da bi osigurali ozbiljan i trajan mir« , uz to biti spremni »da povećamo gospodarski pritisak na Rusiju, da osiguramo završetak toga rata«. Starmer kod toga je precizirao, da »koalicija voljnih » udružuje države, koje su spremne poslati svoju vojsku za podršku mira u Ukrajinu“. U subotu popodne, kada je primio sveže izvješće od vrhovnoga zapovjednika oružanih snaga generala Oleksandra Siriskija predsjednik Volodimir Zelenskij je izjavio da „u regiji Kursk nema opkoljenih ukrajinskih postrojbi. Istodobno se koncentriraju ruske snage prema istočnoj pograničnoj regiji Ukrajine. Nadam se da svi naši saveznici razumiju što namjerava Putin, a što namjerno ignorira. Moskva namjerava ignorirati diplomaciju a nastaviti rat“. Tu postoji sudar činjenica : u kolovozu prošle godine relativno male operativne brzo pokretne ukrajinske snage u toku noći izvršili su prodor u rusku regiju Kursk i postigle geopolitičku pobjedu. Sada, poslije šest mjeseci zadržavanja te ruske teritorije, koja je vezivala preko sto tisuća rusko-korejske vojske dolazi do povlačenja Ukrajinske vojske na svoj utvrđen pogranični teritorij. Ostaje činjenica, da brojčano i tehnički nekoliko puta jača ruska vojska nije smogla prije povratiti taj teritorij.
Možda će se ipak nešto pomaknuti od ove subote poslije sastanka na virtualnome vrhu 25 voditelja „koalicije voljnih“(među njima i Italije). U zaključku je britanski premijer i domaćin sastanka u Londonu Keir Starmer je rekao: “Ruski predsjednik Vladimir Putin mora sjesti za pregovarački stol“. U četvrtak se sastaju načelnici glavnih stožera ovih država i definiraju plan djelovanja mirovnih snaga u Ukrajini, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je rekao, da je s posebnom odlukom imenovao delegaciju za mirovne pregovore s Rusijom, u koju je imenovao: svojega šefa kabineta Andriju Jermaka, ministra vanjskih poslova Andrija Sibiha, ministra obrane Rustema Umerova i zamjenika šefa kabineta Pavla Palisa.
Ova skupina europskih voditelja namjerava otvoriti „operativnu fazu i tako pospješiti praktičnu podršku mirovnom dogovoru“. Istodobno će se ubrzano raditi na jačanju borbenih ratnih mogućnosti Ukrajine i pritiska na Rusiju. U svemu tome se mora pokazati „je li sada Putin stvarno želi mir“.
Ova ocjena, koju je dao ovaj skup bit će primarna za određivanje koliko je Rusija za mir: „Izgovaranje i odugovlačenje Kremlja na Trumpov prijedlog za prekid rata i nastavljanje barbarskih napada Rusije na Ukrajinu su u potpunoj suprotnosti s navodnom željom Putina o miru“. Tu se čeka brzo očitovanje Moskve.
I predsjednik Europskog Vijeća Antonio Costa i Predsjednica Europske komisije Ursula van der Leyen su naglasili, da sada mora Rusija pokazati političku volju, da zaustavi rat u Ukrajini.
Zelenskij je govorio otvoreno o strateškim namjerama Rusije, koja želi zavlačiti što dulje početak pregovora o prekidu rata kako bi postigla što jači položaj na fronti.
Ima nešto jako čudno u zahtjevima Rusije. Sada im treba pregovaranje o podrški završenim pregovorima. Naravno riječ je o žrtvi agresije Ukrajini, kojoj bi Rusija željela sada postavljati uvjete i to u ulozi agresora!?Prije 80 godina Hitlerova Njemačka to nije nikako mogla. Tada je to bila bezuvjetna kapitulacija. Zar je danas moguće nagraditi agresora? I dati mu krila za nove agresije?
Strategija Putinovih manipuliranja
