Ove nedjelje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priredio je dva iznenađenja u rješavanju brojnih zapleta oko puta do mira u ratu s Rusijom. Još na putu do Berlina Zelenski je najavio da Ukrajina pristaje izvršiti zahtjev i Rusije i SAD-a, kao i još nekih država, da odustane (dakako privremeno) od traženja ulaska u NATO te da se zadovolji zaštitom koju omogućuje članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora NATO-saveza o izravnoj zaštiti i primjeni kolektivne obrane NATO-a i u slučaju da država nije u formalnom članstvu Saveza.
Istodobno je Ukrajina ponudila kompromisnu formulu privremenog razdvajanja sukobljenih snaga na bojišnici, koja se razlikuje od američkog i ruskog prijedloga demilitarizirane zone i predstavlja samo „privremenu crtu bojišnice ili obrambenu liniju, bez formalne predaje teritorija“ (zapravo zamrzavanje sadašnje crte bojišnice). Tome je teško konkretno prigovoriti, ali, dakako, prigovori nisu isključeni. Ovim potezom bitno jača pozicija Ukrajine i prema Rusiji i prema SAD-u te prema zapadnim saveznicima.
O tome će se konkretno raspravljati u ponedjeljak, kada se u Berlinu sastanu delegacije NATO-saveza, SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Ukrajine. To bi trebalo značiti da je potom na potezu Rusija, ali pod pritiskom općeg dogovora koji će vrlo vjerojatno uslijediti na sastanku zapadnih saveznika ovoga ponedjeljka.
Tijekom priprema za ovaj sastanak u Berlinu naglo je porasla napetost oko mogućih sigurnosnih opasnosti. Simptomatično je da tu situaciju dodatno podgrijava i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov verbalnim napadom na glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, koji je ovih dana upozorio na „moguću opasnost izravnih sigurnosnih prijetnji od strane Moskve“. Njemačka je zbog visokog stupnja rizika uvela najvišu razinu zaštite kako bi se spriječili mogući incidenti, sabotaže ili čak ugrožavanje službenih osoba tijekom ovih susreta u Berlinu.
Zbog aktivne uloge Njemačke u rješavanju ukrajinske krize, sastanak u Berlinu ima posebnu težinu i s aspekta mogućih opasnosti. Informacije iz berlinskih izvora govore o zamjetnom povećanju intenziteta i interesa različitih obavještajnih službi. Možda se nekima ova pozornost i organizacija zaštite čine pretjeranima, no već incident ove nedjelje u Bavarskoj, koji je spriječen prije nego što je mogao dovesti do ljudske katastrofe na božićnom sajmu, pokazuje da je potreba za povećanom sigurnošću opravdana.
Već sama mogućnost da se na ovome sastanku stvari bitno pomaknu iz opsežnog i besplodnog prepucavanja prema odlučnijem rješavanju izaziva strah kod onih koji žele produžavati krizu unedogled zbog vlastitih interesa. Činjenica je da bi uspjeh ovog poteza ukrajinskog predsjednika, ako se proširi na zajednički nastup zapadnih saveznika, mogao znatno ojačati europsku poziciju, približiti se interesima SAD-a te u najvećoj mogućoj mjeri izolirati Rusiju i oslabiti njezine agresorske ambicije.
Zelenski je, čini se, majstorski učinio nešto što odgovara i zapadnim saveznicima i SAD-u, a istodobno se približava barem deklariranom interesu Rusije. Pozitivna očekivanja su realna i umjerena, ali ako ovakav prijedlog naiđe na izričito odbijanje Rusije ili na pasivan odnos SAD-a, situacija oko Ukrajine mogla bi se dodatno pogoršati. Sve to upućuje na potrebu mirnijeg i razumnijeg raspravljanja o ovim prvim realnijim kompromisnim formulama, ako za to postoji politička volja, o čemu će se odlučivati ovoga ponedjeljka.
Pozitivno bi bilo ako nakon sastanka u Berlinu Ukrajina postane partner, a ne objekt – odnosno ako postane aktivni sudionik u oblikovanju uvjeta, a ne pasivni primatelj zapadnih odluka.
Treba se nadati da se SAD i zapadnoeuropski saveznici neće obazirati na sumnje koje je ove nedjelje iznio Jurij Ušakov, savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Putina, prema kojima će „prijedlozi Ukrajine o mirovnom planu biti jedva konstruktivni“.
