Slovenske su vlasti 26. veljače 1992. nezakonito izbrisale iz registra stalnog stanovništva Slovenije 25.671 osobu, među kojima 5360 djece. Posljedice brisanja bile su dalekosežne: ljudi su ostali bez posla i socijalnog i zdravstvenog osiguranja, mogućnosti školovanja, mnogi su protjerani i odvojeni od svojih najmilijih, dok su drugi živjeli u svakodnevnom strahu od deportacije. Foto: BoBo/Borut Živulović
Projekt je nastao na inicijativu Civilne inicijative izbrisanih aktivista i Amnesty International Slovenije, uz potporu Centra Rog. Autori idejnog rješenja spomen obilježja u obliku gornjeg dijela slova Ć su Vuk Ćosić, Aleksander Vujović i Irena Woelle. Već u fazi pripreme spomenik je dobio široku podršku javnosti, ali su autori dobili i brojne prijetnje. Po njihovom mišljenju, to dokazuje da spomenik također učinkovito rješava trenutne društvene prilike, navodi portal rtvso.si
Kolektivno sjećanje poprimilo je svoju sliku
"Dio ispravljanja nepravdi i zadovoljenja izbrisanih je i činjenica da o brisanju treba znati i pobrinuti se da za to znaju i svi iza nas. Dakle, čuvanje građanskog sjećanja također znači izgraditi okosnicu društva i spriječiti da se bilo što dogodi, ovako nešto bi se moglo ponoviti," rekla je Nataša Posel, direktorica Amnesty International Slovenije, prilikom otkrivanja spomenika. Isprikom predsjednika Pahora u ime države na 30. obljetnicu brisanja simbolički je završeno razdoblje negiranja i relativiziranja brisanja, a danas kolektivno sjećanje dobiva svoj simbol i sliku, napominje Nataša Posel.
Svečanosti su nazočili i predsjednik Građanske inicijative izbrisanih (CIIA) Irfan Beširević, predsjednik Društva izbrisanih Slovenije Marko Perak, ministrica pravosuđa Dominika Švarc Pipan, gradonačelnik Zoran Janković, te ravnateljica Centra Rog Renata Zamida.
"Nema naučenih povijesnih lekcija koje ne treba ponavljati"
Postavljanje spomenika simboličan je čin kojim se obilježava spomen na više od 25 tisuća ljudi koje je Republika Slovenija 1992. godine izbrisala iz popisa stanovništva i tako opljačkala svojih prava.donijela stalni boravak. Spomenik bi trebao biti i podsjetnik da iz povijesti treba učiti, upozorava umjetnik Vuk Ćosić . "Moj je osjećaj da kao društvo ne učimo u punoj mjeri kako ne bismo ponovili pogrešku. Lekcija koju sam izvukao iz ove situacije je da se demokracija mora ustrajno njegovati. Ne postoji naučena lekcija koje onda ne bi bilo treba se više time baviti", istaknula je umjetnica u razgovoru za emisiju Događaji i odjeci.
