Nakon velike policijske racije u migrantskom kampu kod Sarajeva u ponedjeljak - budno se prati situacija u susjednoj Bosni i Hercegovini. Uvedene su jače sigurnosne mjere, a europski mediji upozoravaju - na području Balkana djeluje oko 20 ekstremističkih džihadističkih ćelija, kojima je cilj izvesti terorističke napade. Dekan Filozofskog fakulteta u Mostaru Dražen Barbarić gostovao je u Dnevniku HTV-a te govorio o situaciji u BiH. Barbarić se osvrnuo na jučerašnja uhićenja u Sarajevu te rekao kako bi se na prvu moglo reći da se radi o pokaznoj vježbi u Bosni i Hercegovini s obzirom na promijenjeni kontekst politika europskih država i EU-a oko migranata te javnog narativa. - objavio je HRT.
- Radi se o tome da BiH sebe prikaže kao marljivog učenika Europske unije, dodao je Barbarić.Istaknuo je kako ovako decentraliziran sustav može biti vrlo efikasan u smislu operativnog djelovanja.
- Pod pretpostavkom da postoji politička volja i funkcionalni politički okvir djelovanja takvog decentraliziranog sustava. Ako imate političke aktere koji zadržavaju priljev ilegalnih migranata u BiH, u tom slučaju ni najcentraliziraniji policijski sustav ne može pomoći, rekao je.
"Klice potencijalne radikalizacije"
Poznato je da se dio državljana BiH, koji se borio na strani ISIL-a, vratio u zemlju.- U trenutku kad imate desetke ili stotine povratnika, građana BiH, koji su bili sudionici tog najmonstruoznijeg projekta zla u 21. stoljeću, kad se vrate, kao građanin BiH imate osjećaj nelagode. Njihova reintegracija u društvo odvija se u potpunoj tami. Oni se nisu vratili u BiH jer su doživjeli prosvjetljenje, nego jer je ISIL poražen. Ta ideja koja je bila u njima, nije ugasla. Oni ostaju kao klice potencijalne radikalizacije, rekao je Barbarić.
"Prava adresa za rješavanje ovog problema nije Sarajevo, nego Ankara"
Smatra kako je BiH zbog bezviznog režima zakomplicirala si život po pitanju ilegalnih migracija.- Samo dio tih ljudi slijeće u BiH preko bezviznih režima. Najznačajniji dio ilegalnih migranata prolazi kroz BiH - Balkanskom rutom. Oni su ušli preko tla EU-a u BiH. Prava adresa za rješavanje ovog problema nije Sarajevo, nego Ankara. Vanjske granice Europske unije ne brane se u Cazinu, Bihaću, Tuzli ili Blažuju. Brane se na obalama Egejskog mora u dogovoru sa službenom Ankarom, rekao je.
Potencijalna sigurnosna ugroza u BiH
Teroristički čin Hamasa, kaže Barbarić, pokazao je duboku podijeljenost društva u BiH, koja nije isključivo nacionalna. - Ovi događaji su pokazali da smo se razvrstali u dva suparnička tabora. Najveći zagovornici građanske države u BiH, tražili su u početku olakotne okolnosti i legitimaciju terorističkih djelovanja Hamasa. Danas su svrstani na propalestinsku stranu sa strašnom arogancijom, diskreditacijom i agresivnim verbalnim napadima na sve pojedince i institucije koji se s njima ne slažu. To je potencijalna sigurnosna ugroza u BiH, zaključio je.- Naslijedili smo neke probleme koji govore o jako slabo organiziranoj graničnoj službi. Nedostaje stotine ljudi da bismo kvalitetno pokrili granične prelaze, ali tu priču o migrantima možemo rješavati samo zajedno. Migranti ne dolaze iz Bosne i Hercegovine, naglasio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
-U vrijeme kad smo mi upozoravali da nisu migranti, zapravo samo izbjeglice, već vojno sposobni muškarci od 24 do 34 godine i da njihov dakle realno postoji i drugi cilj njihovog odlaska, tada smo proglašeni radikalnim znanstvenicima čiji su rezultati istraživanja zapravo objedinjeni, a sada se pokazuju točni, istaknuo je Sandi Dizdarević, stručnjak za terorizam i sigurnost iz Mostara.
Šef diplomacije BiH Konaković usto upozorava i da su migranti koji ulaze u BiH, već bili na tlu EU-a. - Oni dolaze preko Bosne i Hercegovine, ali ulaze negdje u Europsku uniju prvo, pa onda dolaze u Bosnu i Hercegovinu, tako da je to važno naglasiti, rekao je Konaković.
Na području Balkana djeluje dvadeset ekstremističkih džihadističkih ćelija s ciljem terorističkih napada diljem Europe, upozoravaju europski mediji. Poznato je da u Bosni i Hercegovini također djeluju iznimno snažne džihadističke organizacije. To su uglavnom povratnici s ratišta u Siriji i Iraku, koji regrutiraju nove članove i među migrantima koji prolaze balkanskom rutom prema zapadnoj Europi.
- Možemo to na neki način očekivati, ali moramo biti spremni da to sve preduhitrimo, da se to ne dogodi. Svjesni smo opasnosti, svjesni smo odakle opasnost dolazi i vjerujete mi da budno motrimo na te ljude i na te organizacije tako da vjerujemo da neće biti nikakvih nepredviđenih dešavanja unutar BiH, naglasio je Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH.
Među njima posebno se ističe teroristička mreža Balkanski lavovi, čiji je cilj, kako pišu pojedini talijanski mediji, osnažiti rubna područja tog pokreta i pokrenuti nove terorističke akcije u Europi.
