Rat izazvan napadom Hamasa na izraelske gradove 7. listopada, u kojem je, navodi Izrael, ubijeno 1200 ljudi, uglavnom civila, od posjeta je odvratio većinu stranih turista koji su željeli proslaviti Božić u Betlehemu.
Palestinski kršćani održali su božićno bdijenje u Betlehemu u sumornom raspoloženju, pjevanjem himni uz svijeće i molitve za mir u Gazi umjesto uobičajenih slavlja na mjestu gdje vjeruju da je rođen Isus Krist, piše HRT. Betlehem uživa središnje mjesto u kršćanskoj predaji o Isusovu životu, prema kojoj je rođen u štalici jer u svratištu nije bilo mjesta za njegove roditelje, a potom je smješten u najskromniju postelju, jasle za životinje.
I 2000 godina kasnije, hodočasnici hrle na lokaciju te štalice iz predaje u Betlehemskoj crkvi rođenja iz doba Bizanta, gdje su obično na Trgu jaslica radosni božićni prikazi svjetla i drveća.
No ne i ove godine, budući da je u izraelskoj vojnoj kampanji, prema zdravstvenim dužnosnicima u Gazi, enklavi kojom upravlja Hamas, život izgubilo više od 20.000 ljudi. Većinsko palestinsko stanovništvo Betlehema na okupiranoj Zapadnoj obali također je u žalovanju.
Ove su godine odlučili slaviti bez velikog drvca, uobičajenog središta proslave Božića u Betlehemu, jer se samo 50 km dalje odvija pokolj. Umjesto uobičajenih jaslica, kako kršćani nazivaju tradicionalni prikaz figurica koje predstavljaju svetu obitelj, crkve u Betlehemu ove su godine postavile makete zgrada u ruševinama i bodljikavu žicu u znak solidarnosti sa stanovnicima Gaze.
- Betlehem je poruka. To nije grad, to je poruka mira cijelom svijetu. S ovog svetog mjesta prenosimo poruku mira... zaustavite rat, zaustavite krvoproliće, ubijanje i osvetu, poručio je na bdijenju fra Ibrahim Faltas.
Kršćani čine oko 2% stanovništva diljem Izraela i okupiranih palestinskih teritorija, prema udruzi Kršćani za zaštitu Svete zemlje koju su osnovali Poglavari crkava u Jeruzalemu, a manji udio kršćana je i u Gazi.
Bazilika Rođenja Isusova naziv je crkve u Betlehemu za koju se vjeruje da je izgrađena na mjestu gdje je rođen Isus. Danas je ova crkva u zajedničkom vlasništvu Grčke pravoslavne patrijaršije u Jeruzalemu, Armenskog jeruzalemske patrijaršije i Kustodije Svete zemlje, to jest franjevaca koji u ime Svete stolice i Katoličke crkve čuvaju sveta mjesta. Kako kršćani širom svijeta ovom mjestu hodočaste još od 2. stoljeća UNESCO ga je 26. lipnja 2012. godine upisao na popis mjesta svjetske baštine u Aziji, uključujući i obližnje armenske, franjevačke, grkokatoličke i grkopravoslavne samostane, crkve, tornjeve, terasaste vrtove i hodočasničke staze.