Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na 235. tematskoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Raspravljalo se o reguliranju rada nedjeljom kroz Zakon o trgovini, Akcijskom planu za provedbu Europskog stupa socijalnih prava te revidiranim EU smjernicama za regionalne potpore.
- Održali smo zaista sadržajnu sjednicu GSV-a. Raspravili smo tri važne teme važne za hrvatsko društvo, važne za gospodarstvo, važno za radnike. Ministar Aladrović i ja dali smo izvješće o socijalnom summitu u Portu o europskom stupu socijalnih prava gdje smo svim partnerima predstavili napore Hrvatske u ovoj krizi bez presedana, rekao je Plenković.
- Hrvatska je u proteklih 15 mjeseci pravodobnim, snažnim i čvrstim angažmanom, naglašavam ovdje nezaobilaznu i nezamijenjivu ulogu države, očuvala radna mjesta. Za plaće radnika izvojili smo 10,5 milijardi kuna, za 680.000 radnika, za 120.000 poslodavaca, i to je omogućilo da premostimo krizu i da ukupni broj osiguranika bude veći nego 2020. i čak 2019. godini, naglasio je Plenković.
Očuvana radna mjesta
- Svi zajedno u kontekstu jenjavanja pandemije i smanjenja broja zaraženih, ubrzanoj dinamici procjepljivanja mislim da ćemo se sve više vraćati u uobičajeni način gospodarskih i društvenih aktivnosti. To treba omogućiti tranziciju iz faze očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja novih radnih mjesta. Na tom tragu bit će nam od ključne pomoći i Nacionalni plan oporavka i otpornosti za koji smo dobili u subotu formalnu potvrdu EK da je podnesen. Slijedi oko 2 mjeseca konzultacija da se cijeli dokument usuglasi i da na jesen dobijemo avans od 13% tih sredstava i potom kreće provedba tih projekata. Što se tiče ostalih aktivnosti ministar Aladrović je Vladi predstaviti izvješće o socijalnom summitu i predložiti akcijski plan u kojem želimo vidjeti kvalitetnu suradnju i sa sindikatima i s poslodavcima, rekao je Plenković.
Veća potpore regijama
- Druga tema GSV bila je pitanje smjernica za regionalne državne potpore na temelju dokumenta Komisije. Hrvatska je bila ranije podijeljena na dvije regije što se tiče gospodarstva (male, srednje i velike poduzetnicima), kontinentalnu i jadransku Hrvatsku i na natječajima su bili jednaki uvjeti potpora od 25%. Smatrali smo da to nije pravedno i napravili smo novu statističku podjelu. Sada imamo Jadransku regiju koja je ostala ista (7 jadranskih županija), na Panonsku Hrvatsku (5 slavonskih županija plus Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka) na Sjever Hrvatske (Zagrebačka županija, Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka) te na grad Zagreb. Nova karta potpora koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2022. u Panonskoj Hrvatskoj potpore s 25% rastu na 50%, na sjeveru Hrvatske također s 25% na 50%, u Jadranskog regiji idu s 25% na 40%, a u gradu Zagrebu s 25% na 35%. Bit ovoga je da su sve statističke regije odnosno županije u njima dobitnici i da će koristi za poslovne subjekte, gospodarstvenike i ulagače biti veće. Za srednje i male poduzetnike se još za 10% diže. Ono što je 50% potpora za velike, za srednje je to 60%, a 70% za male, objasnio je premijer.
Reguliranje rada nedjeljom u trgovini
- Treća tema je bio Zakon o trgovini. Tri su temeljna načela: Zakon o trgovini bude reguliran na način da se načelno zabrani rad nedjeljom no da se omogući rad nedjeljom do 16 nedjelja u godini. Time vodimo računa o Hrvatskoj kao o turističkoj zemlji, o gospodarsku, a dijelom i o potrošačkim navikama te ostvarujemo u znatno većoj mjeri ravnotežu između poslovnog i privatnog. obiteljskog života. Smatramo da je ovo u duhu naše tradicije i kulture i koji je dobar za nukleus hrvatskog društva, a to je hrvatska obitelj i zato idemo s ovim prijedlogom, istaknuo je Plenković.
Sindikati zadovoljni
Vilim Ribić rekao je da se na sjednici bio visoki stupanj suglasnosti. Male su disonancije bila od dijela ljudi kad je bilo riječi o radu nedjeljom, ali to je relativno zanemarujuće te su sva tri partnera sklona da se taj problem riješi na ovaj ili onaj način.
- Sindikati su upozorili na sve pogubne posljedice rada nedjeljom. Oko regionalne distribucije sredstava dobivena je suglasnost, a oko izvješća iz Porta je bilo dosta rasprave. Ovo su radikalne promjene na nivou Europske unije. EU se vraća svome socijalnom i političkom identitetu koji je izgubila u prvoj financijskoj krizi prije 10-ak godina. Europski socijalni model ponovno živi i ponovno se govori o uklanjanju siromaštva, o jednakosti, o rastu nejednakosti. To je važna tema jer se smanjivanjem nejednakosti u društvu povećava ekonomski prosperitet, rekao je Ribić.
- Hrvatska je uspjela očuvati radna mjesta, sačuvala proizvodnju. Ono je bio ekskluzivni kapitalizam, a ovo je inkluzivni kapitalizam, odnosno vraćanje europskom socijalnom modelu, dodao je Ribić.
Poslodavci će još razmotriti svoj stav oko (ne)radne nedjelje u trgovini
- HUP podržava zaključke iz Porta vezano za socijalno-europsku uniju, zadovoljni su i s povećanjem potpora za naše regije. Oko prijedloga promjena rada nedjeljom, načelni stav je da je HUP protiv bilo koje vrste administrativnih ograničenja na slobodu rada i poslovanja i trebamo više vremena da razmotrimo ovaj zakon. Smatramo da u mjere krize n ije i najbolje vrijeme za takve mjere. Očitovat ćemo se o tome i vidjeti primarno koji je stav naše udruge trgovine, rekao je predstavnik HUP-a.
Vlada je najavila da će po treći put pokušati donijeti zakon kojim će se zabraniti, odnosno ograničiti rad trgovina nedjeljom. Oba prethodna zakona pala na Ustavnom sudu 2004. i 2009. godine.
Kada se odlučivala na koji način ići u regulaciju rada nedjeljom, Vlada se, rekao je u Poslovnom tjednu Hrvatskog radija bivši ministar i saborski zastupnik Marko Pavić, između ostalog vodila mišljenjem građana. Provela je anketu koja je pokazala da dvije trećine njih smatra da baš nedjelja treba biti slobodna.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/sjednica-gospodarsko-socijalnog-vijeca-1806203
