Zajednica za unapređenje intelektualnog kapitala Hrvatske gospodarske komore izdala je monografiju Intelektualni kapital - 30 godina teorije i prakse u svijetu i Hrvatskoj povodom obilježavanja 30 godina od pojave koncepta upravljanja intelektualnim kapitalom u svijetu i povodom 20 godina od osnutka Zajednice. U izradi monografije sudjelovalo je ukupno 36 autora.
Povodom izdanja bivši glavni urednik časopisa Fortune, ujedno i pionir u području intelektualnoga kapitala, Thomas A. Stewart osvrnuo se na početke razvoja ove domene u gospodarskim i znanstvenim krugovima. „U posljednja tri desetljeća brzorastuća uloga znanja i interneta kao izvora, spremišta i tržišta nematerijalne imovine promijenila je sve u vezi s poslovanjem. Koncept intelektualnog kapitala danas čini rad na upravljanju znanjem i ljude koji ga vode ključnim za suvremena poduzeća i gospodarstva. Današnji lideri i menadžeri moraju odlučno stvarati, hvatati i dijeliti znanje jer menadžeri znanja obavljaju danas najvažniji dio poslovanja,“ rekao je Stewart.
„Korona je donijela svoje pa smo kao Zajednica zaključili kako bi ovo vrijeme trebalo iskoristi na najbolji mogući način, a to je za stvaranje knjige koja će dati doprinos ne samo znanosti, već i gospodarstvu. Ova Zajednica je svojim radom u prošloj i ovoj godini uspjela motivirati profesore ekonomskih i pravnih sveučilišta te smo u osam mjeseci uspjeli napraviti knjigu koja na jednom mjestu akumulira vrijedno znanje o intelektualnom kapitalu za buduće generacije“, istaknuo je savjetnik predsjednika HGK, poslovni tajnik Zajednice za unapređenje intelektualnog kapitala te prvi urednik monografije Petar Mišević.
„Klasični poslovni resursi – zemlja, rad i kapital – na granici su svoga ekonomskog iscrpljenja. Proizvodni proces sve se više pretvara u znanstveni proces koji rezultira nizom revolucionarnih otkrića: novih industrijskih materijala, proizvodnih tehnologija i dizajna koji su omogućili ponudu proizvoda i usluga koji su prije nekoliko godina bili u potpunosti nezamislivi,“ rekao je prof. dr. sc. Dragomir Sundać, redoviti profesor u trajnom zvanju u mirovini i pionir u području istraživanja intelektualnog kapitala u Hrvatskoj.
„Ljudsko znanje, ne više manualni rad, postalo je najvažniji element za stvaranje vrijednosti u poduzećima. Sposobni zaposlenici koji razvijaju nove ideje, stvaraju vrijednost i inoviraju poslovanje poduzeća postali su ključna imovina. To znači da je potrebna i značajna promjena u načinu definiranja poduzeća. Ključno pitanje uspjeha poduzeća na globalnom tržištu danas više nije što neko poduzeće posjeduje, već što ono zna te može kreirati i stvoriti,“ rekao je predsjednik Zajednice za unapređenje intelektualnog kapitala HGK i drugi urednik monografije Marko Kolaković.
Kolaković je istaknuo da su izdaci za informacijsku tehnologiju još početkom 80-ih godina prošlog stoljeća predstavljali manje od jedne trećine ukupnih kapitalnih izdataka svih američkih kompanija, dok je ostatak predstavljalo ulaganje u materijalnu imovinu i opremu za proizvodnju. Godine 1991. izdaci za informacijsku tehnologiju premašili su izdatke za proizvodnu tehnologiju. Zbog toga se ta godina naziva i prvom godinom informacijske ere. Od tada suvremena poduzeća počinju trošiti više sredstava na informacijsku i komunikacijsku opremu, nego na strojeve koji mijenjaju fizički izgled svijeta.
„Nova generacija poduzetnika, koji su se pojavili u informacijskoj eri, nije nastala na osnovu nafte koju su crpili ili čelika kojeg su proizvodili, već na temelju proizvoda i usluga koje nemaju fizički pojavni oblik. Intelektualni kapital je dokazano postao odlučujući strateški faktor u suvremenoj ekonomiji znanja i njegovo prepoznavanje, vrednovanje i upravljanje ključ je uspjeha u 21. stoljeću.,“ istaknuo je Kolaković.
