Uz isključivu razmjenu eRačuna između poslovnih subjekata sva potrebna izvješća prema državi mogla bi se automatski generirati iz standardnih elektroničkih poslovnih dokumenata.
Digitalna transformacija postala je popularan termin koji se koristi kada govorimo o bilo kakvoj digitalizaciji nekog procesa ili usluge. Iako to nije posve pogrešno, ipak postoji razlika u količini „koristi“ koja se može ostvariti takvom transformacijom. Jedan takav primjer je zamjena papirnatih poslovnih dokumenata elektroničkim inačicama.
„Digitalno se transformirati nikako ne znači doslovno preslikati postojeći papirnati proces u digitalni. Takav pristup bi bio potpuno pogrešan i umanjio bi ili čak potpuno poništio rezultate same transformacije. U kontekstu eRačuna to bi značilo primiti elektronički račun, zatim ga isprintati i ovjeravati na papiru kao i do sada čime bi, umjesto ubrzanja i ušteda, tvrtke samo uvele dodatne troškove“, pojašnjava Darko Gulija, CTO servisa mojeRačun.
Kako naglašava Gulija, digitalna transformacija procesa eRačuna nikako ne završava samo razmjenom eRačuna, već i elektroničkom obradom, knjiženjem, plaćanjem i pohranom u eArhiv.
„Digitalizirani proces nudi mnogobrojne mogućnosti koje nisu moguće u papirnatom svijetu i treba ih iskoristiti za „oplemenjivanje“ usluge tim novim elementima. U kontekstu digitalizacije poslovnih procesa, omogućili smo korisnicima povezivanje eRačuna s drugim elektroničkom poslovnim dokumentima u vrijednosnom lancu nabave. To su, primjerice, eNarudžbenice i eOtpremnice, dok su u financijskom vrijednosnom lancu iznimno korištene eOpomene“ naglašava Gulija.
Povezivanje usluga za veću vrijednost
Osim toga, u servisu mojeRačun povezali su proces razmjene eRačuna s mojBI (business intelligence) uslugama tako da korisnici u trenutku slanja računa mogu, primjerice, dobiti informaciju ako netko od partnera završi u blokadi.
„S obzirom na to da servis „zna“ tko su kupci i dobavljači naših korisnika, nudi im i prikaz njihovih financijskih i bonitetnih pokazatelja te na taj način smanjuje rizike i unaprjeđuje njihovo poslovanje na način da im omogući da „nestabilnog“ poslovnog partnera na vrijeme zamijene stabilnijim i tako osiguraju kontinuitet poslovanja“, ističe CTO servisa mojeRačun.
Širenje eRačuna na B2B sektor
Otkako je 2019. godine u potpunosti stupio na snagu Zakon o obaveznom elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, aktivno se radi i na stvaranju preduvjeta za uvođenje obaveznog eRačuna između poslovnih subjekata. Gulija u tome vidi prednost za sve dionike te kao dodatan zamah potpune digitalne transformacije gospodarstva u Hrvatskoj.
„Uvođenjem eRačun u gospodarstvo, koji bi država trebala integrirati s poreznim nadzorom u realnom vremenu, potaknula bi digitalnu transformaciju gospodarstva, a s druge strane bi poboljšala vlastiti uvid u gospodarske tokove i utjecala na smanjenje sive ekonomije i snižavanje troškova poduzetnicima“, naglašava Gulija.
Primarno, poduzetnici bi državne regulatorne zahtjeve, odnosno izvješća koja su poduzetnici obavezni dostavljati mjesečno, kvartalno, polugodišnje i godišnje, mogli ispunjavati jednostavnije uz manje manualnog rada.
„Uz isključivu razmjenu eRačuna između poslovnih subjekata sva potrebna izvješća prema državi mogla bi se automatski generirati iz standardnih elektroničkih poslovnih dokumenata, umjesto da se za državu pripremaju posebna administrativna izvješća“, zaključuje CTO servisa mojeRačun.
Na fotografiji - Darko Gulija, CTO servisa mojeRačun.
