„Banke su danas još uvijek u strahu od 2008. Trenutak koji se dogodio da su od financijaša postali vlasnici nekretnina još uvijek osjećaju. Banka treba biti partner koji vas podiže, a ne da mi moramo mijenjati projekt tako da je 'bankabilan'. Hotelijerstvo je u tim krizama dobro prošlo ako je sve bilo dobro posloženo. No, postoji nedostatak ekspertize u bankama oko investicijskih projekata u hotelijerstvu. Tok novca mora za hotel biti prilagođen drugačije jer prve godine poslovanja nisu iste kao kasnije. O tome svemu treba voditi računa. Nije slučajno da u hotele ulažu mirovinski fondovi.,“ rekla je predsjednica Udruženja hotelijera HGK i Cluster General Manager za Hilton International Josipa Jutt Ferlan u sklopu 19. Hrvatskoga turističkog foruma održanome u Osijeku u sklopu Dana hrvatskoga turizma u organizaciji HGK, na temu Financiranje održivog razvoja turizma, napomenuvši da moramo biti stabilni u onih osnovnih par parametara koji garantiraju održivost, a to je i stabilan pravni okvir.
„Kad pričamo o održivosti, najčešće se svedemo na okolišnu dimenziju. Podrazumijeva se da ćete danas raditi društveno odgovorno, to je neophodno. Ono što vas svakako treba održavati je profitabilnost.,“ rekla je Jutt Ferlan.
Forum je povezao poslovni, institucionalni i financijski sektor u razgovor o izazovima održivoga turističkog razvoja i o važnosti daljnjih ulaganja u visokokvalitetnu turističku infrastrukturu i ponudu. Cilj foruma je bio raspraviti kako ispravno postaviti dugoročne održive ciljeve čijim ćemo ostvarenjem postići stabilnost i predvidivost turističkog razvoja.
„Ne smatram da je nedostupnost financiranja problem danas. Mi s jedne strane financiramo privatne kompanije, ali i infrastrukturu, što je važno i za privatni sektor. Radimo intenzivno s općinama, primjerice Gradom Splitom i obnovom urbanog prostora oko luke,“ rekla je direktorica EBRD-a u RH Victoria Zinchuk, istaknuvši koliko su takvi projekti ključni za turizam.
„Bankarski sektor se u posljednjih deset godina promijenio po pitanju održivosti turističkih projekata. Puno se više pažnje posvećuje široj slici, održivost uključuje i financijsku održivost, ali i društvene, ekološke i kulturološke fenomene. Gledamo utjecaj na regiju i zaposlenost, što je lokalna komponenta, na što se priča naslanja, primjerice kvalitetu destinacije, kakva je uloga lokalne uprave i samouprave te razvoja infrastrukture, ekološki aspekt, kvalifikacije menadžmenta. To nam je jedan od prvih elemenata u procjeni,“ rekao je predsjednik Odbora za gospodarstvo Udruženja banaka HGK Boris Bekavac, iz Hrvatske poštanske banke.
„Banke trebaju na vrijeme prepoznati kvalitetne projekte i stati iza njih. Imamo jednu vrstu pozitivne diskriminacije u Ministarstvu prema kontinentu jer želimo maksimalno potaknuti razvoj, primjerice potporu malih i mikro poduzetnika. Bez podupiranja malih lanaca vrijednosti, ne možemo razmišljati o dugoročno kvalitetnom razvoju turističke destinacije. Također, jedinice lokalne samouprave u suradnji s privatnim poduzetnicima moraju zajedno razvijati destinaciju. Njihova je zadaća osmisliti turistički proizvod koji će biti konkurentan na tržištu,“ rekao je državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić, spomenuvši i značajne poticaje u poljoprivredi za OPG-ove i potpore za nacionalne parkove. U pogledu održivosti, posebno se osvrnuo na zdravstveni turizam jer se ne veže uz sezonu i jer se ostali smještajni kapaciteti stavljaju u službu te usluge.
„Što se tiče mogućnosti financiranja turističkog razvoja, možemo govoriti o bespovratnim sredstvima za turističke razvojne planove, razvoja turističke infrastrukture, obnovu kulturno zaštićenih dobara. Imamo i ESIF sredstva za mikro projekte, tržište kapitala koje se u Hrvatskoj jako slabo koristi. Imamo dosta toga na raspolaganju, ali kad pogledamo kako se koriste, čini mi se da najbolje funkcioniraju sredstva MINT-a i HTZ-a. U pogledu HBOR-a vidimo usmjerenost na primorsku Hrvatsku, što je i logično s obzirom na osiguravanje plasmana i minimaliziranje rizika,“ rekao je Ivo Kunst iz Instituta za turizam.
Kunst se osvrnuo i na neke primjere manjka financijske održivosti, kao primjerice muzej za koji se komunicira da je financiran sredstvima EU, no ako nije financijski održiv, zapravo ga nastavljaju financirati porezni obveznici. Osvrnuo se i na prepreke za održivi razvoj zdravstvenog turizma u Slavoniji, sada već izmijenjenu zakonsku regulativu, i pitanje privatizacije specijalnih bolnica u županijskom vlasništvu.
