U sklopu promocije vina okupljenih pod brend Vina Croatia – vina mosaica HGK je organizirao promotivnu vinsku večeru u Beču. Pod vodstvom direktora Vinske akademije u Austriji Josefa Schullera svoja je najbolja vina sinoć predstavilo deset hrvatskih vinarija – Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Krauthaker, Kutjevo, PP Orahovica, Stina i Vina Belje.
„Kvaliteta vaših vina je neupitna, problem je nedovoljna prepoznatljivost“, ističe Schuller, ali naglašava kako vjeruje da se tome može doskočiti jer Austrijanci obožavaju ljetovati na hrvatskoj obali, gdje imaju priliku kušati i vina. „A u vašoj zemlji gotovo svaki otok ima svoje vino. Po tome ste uistinu posebni. Uz dobre promotivne aktivnosti poput ove večere, čeka vas blistava budućnost. Posebno se dobro, nastavlja Schuller, piše primjerice Malvaziji. „To je sorta kakve nema u Austriji, a ima dobar imidž. Crna vina iz Dalmacije su nešto poznatija Austrijancima, no bojim se da nisu još uvijek svi svjesni koliko izvrsna ona mogu biti. I vaša graševina je bolja od Austrijske, no, nažalost, nije dovoljno poznata. A odlično se može kombinira uz toliko jela“, rekao je Josef Schuller, jedan od tri MW-a u Austriji.
Podizanje prepoznatljivosti upravo je cilj ovakvih promocija. „Trudimo se iskoristi potencijal koji imamo i brendirati Hrvatsku kao vinsku zemlju kako bi se u konačnici olakšao put izvoznicima. Ako vina naših autohtonih sorti na međunarodnim natjecanjima dobivaju najviša odličja, zašto im onda ne bi bilo mjesto i na svim boljim vinskim kartama“, smatra predsjednik HGK Luka Burilović.
„Bilanca i trend izvoza vina u Austriju već su pozitivni. Austrija je, nakon BiH i Njemačke, treće izvozno tržište kada su vina u pitanju. U 2017. godini u Austriju smo izvezli osam i pol tisuća hektolitra, u vrijednosti od 1,2 milijuna eura. Opravdano možemo očekivati rast izvoza i povećanje potrošnje naših vina u Austriji“, smatra Burilović.
Osnovna je ideja ovakve promocije izravan kontakt vinarija s kupcima, distributerima i vlasnicima restorana. Vina Iločkih podruma, primjerice, od 2017. godine našla su svoje potrošače u Austriji, te na Austrijsko tržište danas otpada 15 posto udjela u ukupnoj financijskoj realizaciji izvoza tvrtke. „Naša izvozna strategija nije fokusirana na volumenskoj distribuciji, iako se udio izvoza naših vina u ukupnoj realizaciji iz godine u godinu povećava“, kaže Karmela Tancabel, savjetnica za marketing i izvoz vina IIločkih podruma. „Tome uvelike mogu pridonijeti ovakve manifestacije jer je struktura uzvanika na ovakvim večerama ciljana za razvijanje posla, ponajprije dizanjem svijesti o postojanju Hrvatske na globalnoj vinskoj sceni svijeta, u prenošenju poruke da Hrvatska u vinskom smislu ima raznolikost, a istovremeno jednostavnost i posebnost koja može i treba doživjeti afirmaciju u svijesti globalnog vinskog potrošača. To možemo postići samo zajedničkim naporima i svaki iskorak u tom smislu podržavamo i cijenimo“, rekla je Tancabel.
Osim što su izrazito zahtjevni kada je u pitanju gastronomija, dugogodišnji distributer Ivo Peršinović kaže kako su Austrijanci i izrazito zatvoreni kada je u pitanju uvoz stranih vina. „Nije se lako probiti na austrijsko tržište. Oni uvoze samo sedam posto vina, ostalo otpada na njihova vlastita, stoga tko se uspije probiti ovdje, može biti sretan“, kaže Peršinović. „Iako je u početku bilo teško, stvari se pokreću“, potvrđuje Peršinović te dodaje kako se u posljednje dvije godine broj austrijskih kupaca udvostručio. „Vinske su večere pravi put jer je gastronomija nositelj promocije vina“, zaključio je Peršinović na predstavljanu hrvatskih vina u bečkom restoranu Kornat.
