U prosincu su prvi put u 2022. potrošačke cijene pale za 0,3 posto na mjesečnoj razini, a godišnja stopa inflacije iznosila je 13,1 posto, niža od rekordnih 13,5 posto zabilježenih u studenom. U cijeloj 2022. godini potrošačke cijene rasle su u prosjeku 10,8 posto, a kako je 2022. bila i posljednja godina u kojoj smo koristili kunu, nameće se zaključak da vlastita valuta, čak i kad je stabilna, nije jamstvo niske inflacije.
I ne samo to, stope inflacije u članicama EU-a u istočnoj Europi izvan eurozone također su više nego u Hrvatskoj.
Drugo, kada gledamo potrošačke cijene u prosincu u eurozoni, vidimo da je Hrvatska gotovo u korak s trendovima u eurozoni. Naime, kao iu Hrvatskoj, cijene su u eurozoni pale za 0,3 posto, dok su cijene usluga porasle za 0,7 posto, a cijene roba, uključujući naftne derivate, niže su za 0,7 posto na mjesečnoj razini. To pokazuje da je Hrvatska dobro gospodarski integrirana u europodručje.
Zapravo, želim reći da je ulazak Hrvatske u eurozonu upravo u ovom trenutku.
Kad malo bolje proučimo detalje današnjeg priopćenja DSZ-a, dolazimo do podatka da je hrana prošle godine u prosjeku poskupjela za 16,4 posto, odnosno hrani možemo pripisati gotovo 40 posto rasta potrošačkih cijena. . Ovi podaci su prosjek cijelog društva.
U prosjeku znamo i da su raspoloživi prihodi pali. No, građanima s nižim primanjima, kada se uzme u obzir da je upravo hrana najveći razlog visoke prošlogodišnje inflacije, jasno je da je dobrom dijelu građana kupovna moć još više pala.
Ta je činjenica jedan od razloga zašto već mjesecima ponavljamo da će manja potražnja utjecati na inflaciju u ovoj godini. Odnosno, koliko god su poremećaji u opskrbnim lancima bili čimbenik veće inflacije u 2022., ove će godine potražnja imati važniju ulogu u određivanju razine inflacije.
