Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar i ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sudjelovali su u utorak, 11. lipnja 2019. godine, na trećem po redu savjetovanju konzervatora Ministarstva kulture u Muzeju Mimara.
Ministar Štromar istaknuo je uspješnu suradnju s Ministarstvom kulture te podsjetio na ostvarena postignuća i rezultate, kao i činjenicu da je prošle godine uloženo 60 posto više sredstava za energetsku obnovu nego što je bilo planirano. "Zgrade unutar kulturno-povijesne cjeline, a posebno pojedinačno zaštićene zgrade su kategorija koja zahtijeva i poseban tretman kod energetske obnove“, rekao je ministar Štromar.
Zahvalivši Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja na uspješnoj dosadašnjoj suradnji, ministrica je istaknula potrebu za daljnjim jačanjem međusektorske suradnje, kao i ulaganjem u kontinuiranu uspostavu sustava edukacije.
Podsjetivši da su u rujnu 2018. godine usvojene Izmjene i dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ministrica je istaknula kako se pojednostavljuju i reguliraju postupci definiranja kontaktne zone kulturnih dobara koja se upisuju u Popis svjetske baštine ili u Popis ugrožene svjetske baštine. Dodala je i kako je Izmjenama i dopunama Zakona regulirano korištenje prava prvokupa na kulturnim dobrima za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave što se naročito odnosi na nekretnine na području zaštite arheoloških nalazišta koja nisu u fizičkom kontaktu s kulturnim slojem. Također je istaknula i da se pravno uredio status građevina arheološkoga značaja, speleoloških i rudarskih objekata od interesa za Republiku Hrvatsku koji se nalaze ispod površine zemlje čime se regulira dosad potpuno neriješeno pitanje upravljanja nacionalnim kulturnim dobrom Dioklecijanovom palačom u dijelu njenih podruma.
Ministrica se osvrnula i na Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim se pojednostavljuje postupak izdavanja dopuštenja i olakšavaju uvjeti poslovanja, a time se pozitivno utječe na dinamiku provođenja projekata na području zaštite i očuvanja kulturne baštine financiranih kako iz nacionalnog proračuna tako i iz fondova EU.
Prvi dio savjetovanja konzervatora odnosio se na program energetske obnove zgrada i primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj baštini. Dosadašnji modeli financiranja energetske obnove nisu bili u punoj mjeri primjenjivi na kulturnim dobrima zbog propisanih postotaka uštede energije koje nije bilo moguće realizirati bez ugrožavanja svojstva kulturnog dobra.
Ministarstvo kulture je izradilo Preporuke za primjenu mjera energetske učinkovitosti na kulturnoj baštini s ciljem određivanja jasne procedure i kriterija koji će pomoći svim sudionicima u tom procesu. Primjena mjera energetske učinkovitosti međusektorska je tema, stoga su radne grupe Ministarstva kulture i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja uspješno surađivale na usklađivanju i pripremi zasebnog modela koji odgovara na zahtjeve energetske uštede na povijesnim zgradama, a na temelju dokumenta Preporuke.
Drugi dio savjetovanja odnosio se na prostorno planiranje i očuvanje karaktera kulturno-povijesnih cjelina. Konzervatorska podloga predstavlja detaljno mapiranje i jasnu identifikaciju vrijednosti kulturno povijesne cjeline te utvrđuje mehanizme zaštite, upravljanja i integracije u prostorno planske dokumente. Izrada konzervatorskih podloga dugotrajan je i složen proces koji identificira vrijednosti povijesnog urbanog ili ruralnog krajolika, a politika planiranja omogućuje jasnu primjenu za sve korisnike i obrazlaže zašto su potrebne određene konzervatorske aktivnosti. Tijekom 2018. godine uspostavljen je plan izrade konzervatorskih podloga za područje kulturno-povijesnih cjelina koje se nalaze na UNESCO-ovom Popisu Svjetske baštine i cjelina koje imaju kompleks ili pojedinačno kulturno dobro na Popisu. U ovom trenutku u izradi je nekoliko konzervatorskih podloga, a među ostalima i podloge za kontaktnu zonu Staroga Grada Dubrovnika.
Ministarstvo kulture organizira savjetovanje konzervatora u cilju razmjene iskustava, poboljšanja stručnih kriterija, ujednačene primjene propisa, principa i standarda u procesu svakodnevnog postupanja na kulturnim dobrima. Međusektorska suradnja nastavit će se organizacijom edukacija za projektante i konzervatore o procedurama i novim tehnologijama razvijenim na ovom području.
