Na Krležin rođendan, 7. srpnja, u prostorijama DHK, Igoru Zidiću je dodijeljena Nagrada Fonda Miroslav Krleža za knjigu "Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968-2014", a Borisu Domagoju Biletiću dodijeljena je Povelja Fonda Miroslav Krleža za izabrane pjesme "Hvatanje zraka". Iz DHK-a poručuju: Čestitamo našim članovima!
Donosimo dijelove iz oba obrazloženja:
Iz Obrazloženja Nagrade Fonda Miroslav Krleža za 2021-2022. Igor Zidić, Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968-2014. Matica hrvatska. Zagreb 2022.
Igor Zidić Samo moralan govornik je dobar govornik
Kada smo na sjednici Povjerenstva za dodjelu Nagrade Fonda Miroslav Krleža raspravljali o već donesenoj odluci, u živahnome nadmudrivanju što nam se to kod Zidićeve knjige svidjelo izdvojila se misao, na prvi pogled posve jednostavna i tako obična: „posrijedi je pametna i dobro napisana knjiga“. U toj je ocjeni sadržano mnogo od onoga što ova knjiga uistinu jest, a ona je, prema dodatnom tumačenju jednoga od članova povjerenstva, odlučna, iskrena i emotivna knjiga zapisa posvećena Hrvatskoj. Što, dakle, na temelju ovako iskazanih dojmova reći više i dalje o značenju i vrijednosti autorove zbirke tekstova? (...) Koliko je samo hrabrosti i odlučnosti trebalo kad se pisao tekst o slučaju Alilović, koliko pouzdanja u vlastite argumente, koliko smirenosti da se forumima i moćnim pojedincima kaže da griješe i da to čine namjerno u ime kojekakvih nehumanih potreba i interesa. Zaglavni tekst ove knjige ne prati se lako, ali je zato uloženi trud u čitanje toga teksta nagrađen višestrukim spoznajama o naravi čovjeka, sustava, mehanizmima odlučivanja, pritiscima, kukavičluku i ljudskoj snazi vjere u bolje… Zidićeva „pamet“ napose iskri kada treba prokazati ljudske slabosti i konceptualne zablude, kada naposljetku valja odlučiti jesmo li živi, a to znači jesmo li spremni na osvajanje daljeg i dubljeg prostora ljudske i kreativne slobode, jesmo li živi ne u svojoj prošlosti, nego jesmo li živi danas i hoćemo li biti živi u budućnosti. Pojedine izložbe o kojima Zidić piše nisu zapravo više niti važne, važne su one radijalne misli, nadanja i temperament koji nastaju kao posljedica kada se zagrebe ispod konceptualnih zabluda. Naposljetku, Zidićeva „pamet“ sasvim je određena njegovim pogledom na moral, na onaj supstrat ljudskog djelovanja koji mora biti u skladu s općom spojnom sviješću o dobrome, pravednome i poštenome. Jer izvan morala nema ništa i njime je određena sudbina kako hrvatskih povjesničara umjetnosti, likovnih umjetnika, članova-radnika Matice hrvatske, hrvatskih branitelja i generala, predsjednika Tuđmana, tako i sastavljača prve Matičine Enciklopedije, hrvatskih pjesnika poput Dragutina Tadijanovića do hrvatskih proljećara i crkvenih institucija. Kao da cijelom knjigom odzvanja ona Kvintilijanova misao iz njegova djela „Institutio Oratoria“ da je samo moralan govornik dobar govornik. Ovu misao nemojmo miješati sa svijetom tzv. lijepe književnosti gdje su i najveće hulje i prevaranti bili izvrsni pjesnici i romanopisci i čije su fiktivne tvorbe na svoj način odredile čovjekov spoznajni habitus, već s potrebom da se u prostoru političke književnosti i funkcionalno-kritičkog društvenog diskursa progovori prema zakonima odgovornog, vjerodostojnog i humanističkog djelovanja.
Pored ovako izdvojene autorove „pameti“, došao je red da se ponešto kaže i o početnoj zamjedbi Povjerenstva kako je ova knjiga „dobro napisana“. Njezina je osnovna vrijednost u tome smislu sadržana u Zidićevoj zasebnoj sposobnosti sastavljanja tekstova, u njegovoj autorskoj mjeri da funkcionalno i simbolički odvaže riječi, fraze i poglavlja i da ih tako skrojene pošalje među čitatelje. Zidić zahtijeva pažljiva čitatelja, računa na njegovu sposobnost povezivanja i umrežavanja misli...(...)
Želja je Povjerenstva da se posebno istakne kako je ova nagrada ujedno i zahvala autoru za sve njegove dosadašnje knjige, govore i javne nastupe. - napisao je Dr. sc. Ivica Matičević, član Povjerenstva za dodjelu nagrade i povelje Miroslav Krleža
Iz Obrazloženja za Povelju Fonda Miroslav Krleža - Boris Domagoj Biletić, Hvatanje zraka, Matica hrvatska, Zagreb 2021.
Autor koji posebno snažno modificira baštinu
Boris Domagoj Biletić (Pula 22. ožujka 1957.) jedan je od najistaknutijih pjesnika suvremenoga hrvatskog pjesništva. U svom umjetničkom stvaralaštvu afirmirao se kao izvoran pjesnik, ali jednako tako i u znanstveno-stručnom dijelu književnog rada kao vrstan esejist, književni kritičar, antologičar, prevodilac s talijanskog i njemačkog jezika, urednik znanstvenih edicija, te kao inicijator književnih časopisa i književnog života.
Najnoviji i ujedno odlukom stručnog povjerenstva nagrađen izbor Biletićeve poezije priredio je Miroslav Mićanović u zbirci Hvatanje zraka, Matica hrvatska, Zagreb, 2021. U svom odabiru i redoslijedu pjesama Mićanović je odstupio od uobičajenog kronološkog izbora iz Biletićevih objavljenih zbirki , a time je naglasio da Biletićevo pjesništvo karakterizira polifonija stilova kroz sva razdoblja stvaranja i specifičan odnos koji na temeljima književne baštine preobražava i kreativno potpuno modificira tu baštinu. Možemo zapaziti da je Biletićevo stvaralaštvo s jedne strane otvoreno prema tradiciji hrvatske književne baštine, a s druge strane usmjereno prema različitim književnim i jezično-istraživalački ustrojenim avangardama te filozofsko-pojmovnom spektru raščlanjivanja zemaljskih i metafizičkih nepoznanica. (...)
Biletićevo pjesništvo snažno je i u zornom /eidetskom doživljavanju jednako kao i u jezično-izričajnom ostvarenju, te ovom zbirkom potvrđuje svoju aktualnost i realizaciju sjajnog umjetničkog sraza intelektualnog promišljanja i oblikotvornog virtuoziteta. – riječi su dr. sc. Hrvojke Mihanović-Salopek, članice Povjerenstva za dodjelu Nagrade i Povelje Fonda Miroslav Krleža
________________________________________
Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje
