Neobična je ali i za svaku pohvalu živost koja se stvara oko novih knjiga, novih izdanja, novih prijevoda, novih i starih festivala, a Matica hrvatska uvijek je tu negdje kao stožerna institucija čije je nakladništvo i zanimljivo i kvalitetno i visoko profesionalno. Matičari se s punim pokrićem mogu pohvaliti kako se mnoga njihova izdanja nalaze među najčitanijima, a evo sad se može nabaviti i nova knjiga (sada na žalost posthumno) stalnog člana Matičine sjajne kolekcije vrijednih knjiga – ona Viktora Žmegača. Ovo je 12. knjiga objavljena u MH – doista impozantna brojka, još kad se sagleda i kvaliteta – samo se može reći: bravo!
Evo najave koja se nalazi na mrežnim stranicama MH i sve govori o ovom važnom djelu, koje bi svako tko drži do dobroga štiva morao imati na svojoj polici.
Iznimna erudicija, briljantna stilizacija i preciznost tumačenja
Dana 8. rujna 2023. iz tiska je izišla nova knjiga u izdanju Matice hrvatske Kulturološki kvartet akademika Viktora Žmegača koja donosi izbor eseja, prethodno objavljenih u Književnom listu za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac, u kojima je akademik Žmegač u obliku kraćih zapisa promišljao širok raspon književnih, glazbenih, kulturnopovijesnih i intimnih tema.
Viktor Žmegač podjednako upućeno i intrigantno piše i o naizgled trivijalnim ili sporednim kulturnim fenomenima, kao što su povijest detektivskoga romana, odnos između američkih i europskih filmova ili motiv bicikla u književnim djelima, i o temama koje pripadaju, uvjetno rečeno, visokoj kulturi, kao što su Krležini romani, Beethovenova glazba ili problemi književnoga kanona. Neovisno o području umjetnosti u koje je usmjerio svoj pronicavi pogled, u svim tekstovima do izražaja dolaze prepoznatljive odlike Žmegačeva pisma: iznimna erudicija, briljantna stilizacija i preciznost tumačenja.
Knjiga je razdijeljena u četiri cjeline: Književnost, Gradovi, Glazba i Opće kulturološke teme, a posebno vrijedan dio izdanja čine autobiografski zapisi u kojima autor priziva sjećanja na djetinjstvo i školovanje u Slatini, Virovitici, Osijeku i Göttingenu, evocirajući osobe, knjige i događaje koji su obilježili njegov ulazak u svijet književnosti.
Kulturološki kvartet književni je testament Viktora Žmegača, duboka i osobna zbirka zapisa u kojima jedan od intelektualnih velikana našega vremena ispisuje završne riječi o temama kojima se bavio čitav život.Kažimo jo da je knjiga akademika Žmegača tiskana u Biblioteci Hic et nunc. Potpisuju je: glavni urednik Luka Šeput, lektura Saša Vagner, likovno oblikovanje biblioteke Željko Podoreški, grafički urednik Neven Osojnik, tisak Denona d.o.o., Zagreb.
Još samo nekoliko riječi o autoru, akademiku, koji je bio professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, germanist europskoga glasa, kroatist, muzikolog i književnik rođen je 1929. u Slatini,a preminuo 2022. u Zagrebu. Doktorat znanosti stekao je godine 1959, a od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. radio je kao redoviti profesor njemačke književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Objavio je dvadesetak knjiga u zemlji i inozemstvu, a 1998. postao je i autorom Matice hrvatske koja mu je tiskala čak jedanaest knjiga.
Ipak je prvi bio Doyle: Holmes s detektivskim ali i glazbenim duhom
Svakako buduće čitatelje može privući podatak kako se u knjizi nalazi esej naslovljen Kada počinje povijest detektivskog romana. Uistinu briljantno akademik Žmegač iznosi svoja razmišljanja o tome tko je prvi književnik koji je proslavio i obilježio povijest tog nekad ali i danas vrlo popularnog žanra. Pa tumači djela i način pisanja sljedeća tri autora: prvi je E. T. A. Hoffman, drugi E. A. Poe a treći C. Doyle. Čitatelj će sam proučavati analizu prva dva autora, a mi se zadržimo na odabraniku velikoga esejiste i znalca Žmegača koji kaže: „Danas za mene nema dvojbe da povijest detektivskog romana počinje s Conanom Doyleom. Iskazao se već prvom zbirkom kratkih pripovijesti Pustolovine Sherloka Holmesa iz 1892. godine. U toj zbirci su prisutna sva obilježja detektivskoga duha...“ Ovako opisuje Doyleovog junaka Žmegač: „Holmesovo znanje je tako veliko kao i njegova razumska sposobnost. Ali on je i svojevrstan umjetnik: Svira violinu i malo podsjeća na Baudelairea jer mu ni kokain nije stran „ ....
(...) Pa još piše: „Doyleove zamisli opreka između prodornosti intelekta i slike Londona, noću osvijetljena plinskim lampama. Ugođajnost je jedna od sastavnica teksta.“
(...) Vrlo je dojmljiv učinak opreke između detektivskog razuma i zločinački uporabljene sablasne predaje. (...)Tko želi i dublje upoznati Doyleov književni svijet ne smije zaobići djelo (roman) Baskervilski pas, jer, ističe akademik, „to je jedno od djela koja vode do Agathe Christie i njezina privatnog detektiva Herculea Poirota, koji je po mnogočemu Holmesov srodnik.“
FOTO: Akademik Žmegač, snimio Mirko Cvjetko
